Još jedna krivična prijava protiv Dodika godinama bez tužiteljske odluke

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Tužiteljstvo Bosne i Hercegovine duže od dvije godine nije donijelo odluku o krivičnoj prijavi protiv Milorada Dodika jer kao tadašnji član Predsjedništva BiH nije dao suglasnost za korištenje helikoptera u gašenju požara u Jablanici.

Damir Šabanović, načelnik općine Jablanica, koji je u kolovozu 2021. godine podnio krivičnu prijavu protiv Milorada Dodika, tada člana Predsjedništva BiH, jer nije dao suglasnost za korištenje helikoptera za gašenje požara na području ove općine, kaže da ne zna što se događa s istragom.

Izjava u SIPA-i

U razgovoru za Detektor navodi da je u travnju prošle godine u prostorijama Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) dao izjavu.

''Ne mogu da komentiram rad Tužiteljstva i policije, mislim da svatko treba da radi svoj dio posla'', rekao je Šabanović.

Krivična prijava je podnesena zbog krivičnog djela ''zloupotreba službenog položaja ili ovlaštenja'', odnosno zbog nedavanja suglasnosti za korištenje helikoptera na gašenju požara iznad Komadinovog vrela i visoravni Plasa – planina Čvrsnica, o čemu je Detektor ranije pisao.

Iz Tužiteljstva BiH u odgovoru na naš upit navode da je predmet u radu, a tužiteljska odluka još nije donesena. Isti odgovor Detektoru je upućen u ožujku prošle godine, kada su naveli da je prijava proslijeđena u rad postupajućem tužiocu i da je formiran predmet. Glavni tužitelj Tužiteljstva BiH Milanko Kajganić nije želio komentirati ovaj predmet.

Senad Bilić, odvjetnik iz Sarajeva, pojašnjava da nakon donošenja naredbe o provođenju istrage teče rok od šest mjeseci do podizanja optužnice. Nakon isteka tog roka, dodaje Bilić, tužitelj koji postupa je dužan obavijestiti glavnog tužitelja zbog čega istraga nije završena u roku.

''Malo se istraga u tom roku završi. Ne može nitko bez uvida u predmet znati što se događa. Mada, ja ne vidim šta je tu toliko komplicirano. Ako je netko bio ovlašten, ako je u njegovom ovlaštenju bilo da da suglasnost za nešto, a to nije uradio – koji su razlozi za to, nije tu nešto komplicirano, zbog čega to traje toliko'', rekao je Bilić.

Prikupljanje dokaza može trajati godinama 

Ako tijekom istrage nije pribavljen dovoljan broj dokaza, onda tužitelj donosi naredbu o neprovođenju istrage, čime se odustaje od krivičnog gonjenja. Međutim, istraga ili prikupljanje dokaza može trajati godinama do donošenja odluke, kaže Bilić.

''To su takozvani papirni predmeti. Ne vidim puno neke pameti da se utvrdi da li je netko imao ovlaštenje ili ne, da li je to ovlaštenje zloupotrijebio ili nije. To je samo stvar tužiteljske odluke'', smatra Bilić.

Ivana Korajlić, izvršna direktorica Transparency Internationala u BiH, kaže da ovo nije prvi put da Tužiteljstvo BiH selektivno postupa s predmetima, što zavisi od osobe koja je prijavljena. Porukom da je formiran predmet, dodaje Korajlić, pokušava se ''dati slika da se nešto zaista radi po ovim prijavama''.

''Tu se samo prijava zavede i onda se čeka na odluku hoće li se uopće prikupljati dodatne informacije po prijavi, hoće li se neke predistražne radnje provoditi ili neće. Dok dođemo do naredbe o provođenju ili neprovođenju istrage, prođe značajan vremenski period'', rekla je Korajlić, navodeći da je TI u BiH podnosio prijave Tužiteljstvu BiH i na naredbu o neprovođenju istrage – za što su odgovor također čekali gotovo dvije godine.

''Onda uložimo pritužbu pa opet čekamo dvije godine da se donese odluka po pritužbi, koja uglavnom potvrđuje prvobitnu tužiteljsku odluku'', kaže Korajlić.

Ona ukazuje i na slučajeve pred drugim sudovima. Navodi da su Županijskom tužiteljstvu u Sarajevu podnijeli krivičnu prijavu protiv Vahida Heće, bivšeg ministra energije, rudarstva i industrije u Vladi Federacije, koje je tek nedavno donijelo naredbu o neprovođenju istrage.

''To je nešto što u ogromnoj mjeri utječe na efikasnost u procesuiranju korupcije i organiziranog kriminala, posebno kada se radi o visokopozicioniranim dužnosnicima, gdje jednostavno postoji otklon'', navodi Korajlić.

Uskraćene informacije novinarima

Tvrdi da se često pojedine prijave drže do trenutka kada će stupiti neko povoljnije vrijeme za istragu, ili dok ne dođe neka instrukcija da se određeni predmet aktivira.

''Tako smo nedavno imali optužnice protiv dužnosnika za slučajeve korupcije za zlupotrebe koje su se dogodile prije deset godina. Što je radio taj predmet deset godina, zašto se baš u tom trenutku pokreće istraga i podiže optužnice'', pita se Korajlić.

Detektor je ranije pisao da Tužiteljstvo BiH, mjesec dana nakon što je podiglo optužnicu protiv Milorada Dodika, predsjednika Republike Srpske i Miloša Lukića, vršitelja dužnosti direktora Službenog glasnika RS-a, nije priopćilo njen činjenični opis – što je samo jedan u nizu neodgovorenih upita novinarima ove godine. Novinari od travnja pokušavaju od Tužiteljstva BiH dobiti broj krivičnih prijava protiv Dodika koje su podnesene zbog negiranja genocida i veličanja ratnih zločinaca.

Informacije o drugim slučajevima povezanim s Dodikom, ali i drugim osobama, nerijetko su uskraćene novinarima, a nakon tri godine Tužiteljstvo je nedavno saopštilo da je donijelo naredbu o neprovođenju istrage u predmetu ''Ikona''.

Detektor nije mogao dobiti komentar Milorada Dodika o ovoj prijavi.