Još uvijek je tajna tko radi na jaslama

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Iako je Zakon o registru zaposlenih kod korisnika proračunskih sredstava Republike Srpske donesen prije nekoliko godina, registar zaposlenih nikada nije objavljen, a službeno, zapelo je u tome što Srpska mora izvršiti određene dopune ovog zakona, te u činjenici što FBiH i Brčko distrikt još nisu uspostavili svoj registar, pišu banjalučke Nezavisne novine.

Jedan od 14 prioriteta

Struka smatra da će nadležni i te kako morati požuriti na ovom polju, jer je reforma javne uprave jedan od 14 prioriteta koje Europska unija traži od BiH.

Novine podsjećaju kako je Zakon o registru zaposlenih u javnom sektoru stupio na snagu 2017. godine, ali ni danas ne znamo tko se to hrani na proračunu, s kakvim školskim kvalifikacijama i drugim podacima koji se tiču njegovog zaposlenja.

Iz Ministarstva uprave i lokalne samouprave RS podsjećaju da je plan da se podaci sadržani u registru vode u elektronskom obliku, a da će financijska sredstva za uspostavu registra osigurati Svjetska banka.

Ali, kada je zakon službeno donesen, Svjetska banka je, kažu, imala novi zahtjev.

"Kao uvjet za odobrenje financijskih sredstava za izradu i uspostavu registra, Svjetska banka je tražila da se obuhvat zakona kroz izmjene i dopune proširi i na zaposlene u oblasti zdravstva i jedinica lokalne samouprave. Rješavanje ovog pitanja zahtijevalo je dodatne konsultacije i uključivanje drugih institucija jer se financiranje zaposlenih u ovim oblastima ne vrši iz sredstava proračuna Republike Srpske, već u oblasti zdravstva iz Fonda, a zaposlenih u jedinicama lokalne samouprave iz proračuna tih jedinica, koje imaju svoju samostalnost u skladu s Poveljom o lokalnoj samoupravi", naveli su za Nezavisne novine iz Ministarstva.

Popis u Sarajevu

Do zastoja je, ističu, došlo i zbog činjenice da realizacija ovog pitanja na drugim upravnim nivoima u BiH nije ni započela, osim u Kantonu Sarajevo, čija je Vlada još 2019. predstavila registar, a koji sadrži imena i prezimena zaposlenih u javnim poduzećima, kao i visinu njihove plate i informacije o radnom statusu.

Prema podacima kojima raspolaže Sindikat uprave RS, u Srpskoj je trenutno između 5.500 i 6.000 državnih službenika.

"Tu je još između 1.500 i 2.000 namještenika, a kada su u pitanju lokalne zajednice, tu je oko 6.000 tih radnika. Također, u FBiH je mnogo veći broj radnika, zato se boje da objave to, jer to je čitav konglomerat. Oni imaju 10 kantona, 10 vlada i 150 kantonalnih ministarstava. Oni su onda htjeli da se to radi na razini BiH, da stavimo sve u jedan lonac, pa da mi to razdijelimo. To bi značilo da državni službenik vlade bude premješten u kanton Livno. To bi bio klasičan prijenos nadležnosti, to se ne smije dozvoliti nipošto", rekao je Božo Marić, predsjednik Sindikata uprave RS te kaže da Srpska ima 54.500 radnika u javnoj upravi (policija, pravosuđe, obrazovanje i zdravstvo).

Državna tajna

"Ovo pitanje ne može biti državna tajna. Sve je to stvar samo političke volje", ističe Marić i dodaje da je sporazum koji su potpisali SNSD, HDZ BiH i "osmorka", a koji se tiče formiranja vlasti na razini BiH, obvezao ove aktere da urade sve što se od njih traži na polju eurointegracija, uključujući 14 prioriteta koje BiH treba ispuniti da bi se približila EU.

Ni Neven Akšamija, direktor Agencije za državnu službu BiH, nema ništa protiv da se objavi registar zaposlenih. Kaže da ovo pitanje još nije dolazilo na upravu, ali da će ga podržati ukoliko se bude raspravljalo o tome.

"osobno mi se sviđa sva ta priča. Mislim da nitko od nas ne bi trebalo nešto kriti", smatra Akšamija.

Ističe da je potrebna posebna zakonska odredba na razini države po ovom pitanju, dodajući da bi se to trebalo uraditi što prije.