Kad Komšić može ostati u Predsjedništvu?

Tekst članka se nastavlja ispod banera

''Aktualnoj političkoj eliti hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini, koju predstavlja HDZ Bosne i Hercegovine ni u primislima nije u interesu izmjena Izbornog zakona, nego je cilj status quo, odnosno da sami proces propovijedanja izmjena produlji što dulje'', rekao je za BHRT predsjednik Hrvatske republikanske stranke Slaven Raguž.

Rekao je kako smatra da do promjene Izbornog zakona neće doći osim u okolnostima nekog jačeg i većeg pritiska međunarodne zajednice.

Kaže kako izmjene Izbornog zakona nisu u interesu ni u fokusu bilo koje od tri političke elite u Bosni i Hercegovini. Raguž apsolutno nije za brisanje etničkog principa iz Izbornog zakona, na način kako to predlažu neki predstavnici međunarodne zajednice. Smatra da oni ne žele prihvate realnost na terenu, pa predlažu nešto što nije provodivo.

Politika HDZ-a

''Identičnu pogrešku kao i u Afganistanu, prvenstveno američka politika, a samim tim i međunarodna zajednica, radi u Bosni i  Hercegovini. Ima preddefiniranu strategiju prema Bosni i Hercegovini koja je utemeljena na cijelom nizu pogrešnih predrasuda i sada očekuju da se realnost, odnosno bosanskohercegovačka stvarnost prilagodi toj njihovoj strategiji. A ta njihova strategija je brisanje etničkih principa, odnosno nacionalnih prefiksa. U Bosni i Hercegovini to je utopija, jer je to zemlja tri konstitutivna naroda i tko god to negira u biti negira Bosnu i Hercegovinu kao državu'', govori Raguž.

Raguž kritizira politiku HDZ-a jer kao glavni problem u Izbornom zakonu vidi izbor članova Predsjedništva BiH, dok on smatra kako u fokusu treba biti izbor izaslanika u Domu naroda.

Uz bojazan da će u dijelu publike, kako je rekao, zvučati blasfemično, Raguž je ustvrdio: ''Neka Željko Komšić ostane u Predsjedništvu, ali neka se nađe osigurač da Hrvatima nitko u Domu naroda, ili bilo gdje drugo u zakonodavnim tijelima, ne može birati njihove predstavnike, nego da ih biraju Hrvati''.

Kaže kako je ''sada u fokusu izbor za člana Predsjedništva zato što je to u fokusu Dragana Čovića i HDZ-a BiH''.

''Hrvatima kao narodu puno je važniji izbor izaslanika u Domu naroda i puno više bi trebali truda uložiti u osiguravanje da delegati u Domu naroda uistinu predstavljaju hrvatski narod'', govori lider HRS-a.

Ističe kako Hrvate u BiH ne bi trebalo gledati kroz HDZ. Alternativa su republikanci koji su, kako tvrdi, slobodoumni, nezavisni, nepotkupljivi i koji ne gledaju na politiku i političko djelovanje kao na cilj za realizaciju osobnih ambicija.

Alternativa

''Alternativa su svi oni koji ne žele živjeti u ovakvom društvu u Bosni i Hercegovini, ne podijeljenom na nacionalnoj osnovi nego podijeljenom na političke kaste i na običan narod. Ja uvijek i odgovorno tvrdim da veći prijatelj Draganu Čoviću će uvijek biti Bakir Izetbegović i Milorad Dodik nego što će biti bilo koji pripadnik njegovog naroda, naroda kojeg predstavlja'', smatra Raguž.

Politiku koju vodi predsjednik Stranke demokratske akcije (SDA) Bakir Izetbegović naziva „politikom unitarističkog Sarajeva“, a „cilj je od Federacije BiH napraviti bošnjački entitet“.

''On je (Bakir Izetbegović op.a.) apsolutno upregnuo sve i političke i institucionalne uzde da to na kraju i napravi. U trenutku kada vi imate jednog takvog sugovornika, koji bi u stvarnosti trebao biti vaš partner, koji bi zajedno s vama trebao djelovati na budućnosti zemlje, a koji to ne želi, koji gleda na vas kao na osobu druge kategorije, druge ili treće kategorije, kao manje vrijednu osobu i koji promovira, uvjetno rečeno, teror manjine nad većinom onda uzmete primjer iz praktičnog života jedne obitelji. Ako ne ide može se dogovoriti sporazuman raskid braka'', govori lider HRS-a Slaven Raguž.

Razvod braka

Upravo o mogućem „razvodu braka“ i blokadi institucija države Raguž je govorio u lipnju ove godine, na zasjedanju Hrvatskog narodnog sabora ako bude nastavljena, kako je naziva, „institucionalna i ustavna diskriminacija hrvatskog naroda“.

Upitan o tome liči li ta njegova politika na politiku Milorada Dodika, Ruguž je ustvrdio kako postoji jedna bitna razlika: „Ja da sam u tijelima vlasti, ja bih to proveo, a ne bih samo promovirao to“.