Kako do izbornog zakona?

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Nakon što su u Mostaru nakon dugo vremena provedeni Lokalni izbori, prema Mostarskom sporazumu sada se očekuje i dogovor oko Izmjena izbornog zakona BiH, izvještava BHRT navodeći kako će priča o Izbornom zakonu obilježiti ovu godinu, kao uvod u 2022. izbornu.

Međunarodna zajednica očekuje kompromis. Postavlja se pitanje je li on moguć i kako zadovoljiti politike u BiH.

Na idućoj sjednici zajedničkog kolegija oba doma Parlamentarne skupštine BiH naći će se inicijativa međunarodne zajednice da se ponovno formira radna grupa.

Iz Izaslanstva EU za BHRT su kazali da je formiranje grupe važno za izradu nacrta izmjena Izbornog zakona.

''Bh. vlasti trebaju unaprijediti izborno zakonodavstvo u BiH u skladu s europskim standardima. Očekujemo pokretanje aktivnosti po ovom i drugim ključnim prioritetima bez daljnjeg odlaganja. Više puta smo naglasili da 2021. nije izborna godina i predstavlja jedinstvenu priliku za reforme'', naveli su.

Bariša Čolak, izaslanik u Domu naroda PSBiH, kaže kako to može biti dobro ukoliko te radne skupine ne budu preglomazne i ukoliko tu budu sjedili predstavnici zakonodavne i izvršne vlasti.

''Naravno, te skupine mogu biti samo paravan, ako se ne želi nešto napraviti, pa bi se s tim skupinama htjelo samo odugovlačiti proces'', rekao je.

Novu radnu grupu za dogovor Izbornog zakona činili bi predstavnici oba doma Parlamentarne skupštine, Vijeća ministara, ali i predstavnici Središnjeg izbornog povjerenstva.

''Ne podržavamo da u toj skupini trebaju biti predstavnici Središnjeg izbornog povjerenstva, prije svega što tvrdimo je povjerenstvo izabrano suprotno zakonskim odredbama i kao takvo nezakonsko tijelo ne može donositi zakonite odluke'', kaže Čolak.

Nikola Špirić, izaslanik u Domu naroda PSBiH (SNSD), kaže kako to ne bi bilo dobro jer je ona izabrana nelegalno, kršila Izborni zakon i to je deligitimira da bude dio reforme izbornog zakonodavstva.

Bakir Izetbegović je za dalju provedbu Mostarskog sporazuma, odnosno izmjena Izbornog zakona, tražio snažnije uključenje predstavnika EU i SAD-a.

Predstavnici Međunarodne zajednice dali su potporu reformama, ali navode kako će promjene ovisiti o spremnosti čelnika ove zemlje da preuzmu odgovornost i naprave kompromise. U kompromise, ipak, ne vjeruje Milorad Dodik.

''Ja ti ne vjerujem u dogovor u BiH. Ne vjerujem da će doći do izmjene Izbornog zakona. Ne vjerujem da će se to normalizirati'', rekao je.

No, koliko su normalizacija i dogovor potrebni, podsjetio je čelnik Glavnog vijeća HNS-a, kao i na činjenicu da bez izmjena Izbornog zakona nema ni kandidatskog statusa BiH.