Kako su nastali i nestali mostarski platani?

Tekst članka se nastavlja ispod banera

''Poznata aleja platana i trg Rondo nastali su 1896. godine po uzorima zvjezdastog tipa, a djelo su inženjera Miloša Komadine koji je i najzaslužniji za izgradnju prvih perivoja i šetališta u Mostaru'', navodi se u članku iz 2004. godine tada mr. sc., a danas doc. dr. sci., Katice Arar.

Govoreći o drvoredima i šetalištima u Mostaru, Arar kaže kako smo ''svjedoci da se u većini slučajeva ovoj problematici pristupa krajnje neprofesionalno o čemu nam svjedoči i sam izgled spomenutih spomenika kulture danas''.

Urbani identitet Mostara

U članku objavljenom u Agronomskom glasniku navodi se kako dolaskom Austro-ugarske u ove krajeve dolazi i do prvi planski uređenih vrtova koje postaju jedno od obilježja Mostara.

Upozorava se na značenje povijesnih drvoreda i šetališta u stvaranju urbanog identiteta Mostara, kako i važnosti njihove zaštite i očuvanja u izvornom izgledu.

''Ovi drvoredi, kao urbanistički elementi i elementi parkovne arhitekture Mostara, neizbrisivi su iz slike grada i čine ga prepoznatljivim, ponajprije svojim estetskim ugođajem'', navodi Arar.

Već krajem 19. stoljeća oko Rondoa je podignuto šest radijalnih aleja uz novoizgrađene ulice. Ulica Nikole Šubića Zrinjskog (nekadašnje Lenjinovo šetalište) i Ulica kneza Branimira zasađene su stablima orijentalne platane. Jedni izvori kažu kako je to bilo 1884., dok drugi navode kako je riječ o 1896., a sadnice su donesene iz Austrije.

Dendrološki spomenik prirode

Ulica kraljice Katarine i Ulica kralja Tvrtka zasađene su od 1902. do 1910. godine stablima krupolisne lipe dok su Ulice Petra Krešimira IV i kneza Mihajla Viševića Humskog bile zasađene običnim orahom. Ove sadnice donesene su s padina Prenja.

Aleja platana je 1986. godine zaštićena kao dendrološki spomenik prirode te je svrstana u prvu kategoriju objekata prirodnog naslijeđa.

''U pionirskim radovima na izgradnji mostarskih perivoja i aleja najveće zasluge svakako ima inž. Miloš Komadina, koji je 1897. godine proglašen počasnim građaninom Mostara. Na žalost, niti jedna od spomenutih ulica, koje je projektirao i izgradio, danas ne nosi njegovo ime. Njegov grob u groblju Masline jedino je obilježje koje Mostar podsjeća na jednog od njegovih najvećih graditelja'', navodi Arar u ovome članku.

Upozoravajući kako bi ''zbog izuzetne vrijednosti drvoreda, ne samo kao ekoloških, već i kao povijesno-spomeničkih cjelina, trebalo bi znatno više pozornosti posvetiti ovoj problematici'' Arar navodi kako u su stabla ugrožena zbog ratnih stradanja, ali i zbog ''neadekvatne i zakašnjele sanacije'', ''neodgovarajuće zaštite od štetnika, neprimjerene sječe velikih grana radi regulacije prometa, povećanja asfaltnih površina preko 95 posto''.

Prometno rješenje

''Nužno je provesti što hitniju sanaciju ovih drvoreda utemeljenu na stručnoj procjeni'', navodi Arar napominjući kako to treba učiniti za svako stablo posebno te predložiti mjere sanacije i eventualnu zamjenu istom vrstom.

''Ulica kneza Branimira dio je magistralnog puta M6-1. Velika frekvencija prometa, a napose velikih prometala kroz ovu ulicu, uzrok je mnogih mehaničkih oštećenja samih stabala. Budući da je aleja orijentalne platane u ovoj ulici zaštićena kao dendrološki spomenik prirode I kategorije, bilo bi nužno izvršiti regulaciju prometa, te sav kolni promet izmjestiti iz ove ulice i istu pretvoriti u šetalište, kao što je i Ulica Nikole Šubića Zrinskog koja čini logičan nastavak spomenute ulice'', navodi se u članku objavljenom 2004. godine.

Inače, posljednjih dana mostarski komunalci podrezivali su platane, a u potpunosti je uklonjeno stablo s prirodno urezanim srcem, što je posebno dirnulo mnoge Mostarce.