Kakav parlament: 40 posto čine žene, a bit će ih i više u vladi

Tekst članka se nastavlja ispod banera

U demokratskoj Sloveniji nikada do sada nije u politiku izabrano toliko žena kao na izborima u nedjelju, njih 36 od 90 mjesta u Državnom zboru, što čini 40 posto, a najviše na listi budućeg premijera koji im nudi i neke dužnosti u vladi koje su do sada bile rezervirane za muškarce, prenosi Hina.

Žene kandidatkinje dobile su 22 od ukupnih 41 zastupničkih mandata na listi Golobova Pokreta Sloboda (GS) pa je nova stranka budućeg premijera po tome najdosljednija u promicanju spolne ravnopravnosti jer žene čine 40 posto njihove parlamentarne ''reprezentacije''.

Politička emancipacija

Nakon stranke budućeg premijera žena je u novi parlament najviše izabrano s kandidacijske Socijalnih demokrata (SD) koju čine tri žene i četiri zastupnika. Ta se stranka spominje kao mlađi partner u budućoj vladi, a moguće i jedini koalicijski partner jer te dvije stranke same imaju parlamentarnu većinu i ne trebaju drugih saveznika.

Političku emancipaciju žena u slovenskoj politici mediji ističu i kao jedan od dokaza liberalne i inkluzivne politike koju zagovara Golob te njegove razlike u odnosu na snage buduće oporbe jer je u strankama desnog centra žena na kandidacijskim listama bilo znatno manje, a još manje ih je izabrano.

Premda su pregovori mogućih koalicijskih partnera iz kruga triju stranaka ljevice i liberalnog centra tek počeli, mediji prenose da Golob planira važna mjesta u svojoj budućoj vladi povjeriti ženama, a među njima i na ministarskom mjestu koje do sada nikad nije imala neka slovenska političarka.

Bivše novinarke

U najužem izboru su članica Pokreta Sloboda Marta Kos Marko, te predsjednica Socijalnih demokrata (SD) Tanja Fajon, navode slovenski mediji.

Obje imaju bogato političko i diplomatsko iskustvo u Sloveniji i inozemstvu, a zanimljivo je da su obje karijere počele u novinarstvu.

Tanja Fajon je bila dopisnica slovenskog RTV javnog servisa iz Bruxellesa. U politiku je ušla na nagovor Boruta Pahora koji je do 2011. bio predsjednik Socijalnih demokrata (SD), a sada se u domaći politički ring vraća s mjesta zastupnice u Europskom parlamentu u koji je birana tri puta.

I Marta Kos Marko u politiku je ušla iz novinarskih voda. Karijeru je počela kao dopisnica Slovenskog radija iz Njemačke, a poslije je bila dužnosnica slovenske Gospodarske komore te neko vrijeme i glasnogovornica jedne od prošlih vlada i voditeljica službe za informacije.

Krajem prošle godine je zbog neslaganja s politikom premijera Janeza Janše dala ostavku u ministarstvu vanjskih poslova nakon niza godina provedenih u diplomaciji, najprije kao veleposlanica u Njemačkoj, a zatim u Švicarskoj.

U Sloveniji nema uhodane političke prakse u tome kome u koalicijskoj vladi pripada resor vanjskih poslova, pa to mjesto nekad uzme glavna koalicijska stranka, a ponekad pripadne mlađem partneru u vladi.

Tako je u vladi Marjana Šareca nakon parlamentarnih izbora 2018., a koja je trajala dvije godine, Šarec prepustio mjesto šefa diplomacije mlađem koalicijskom partneru Miri Ceraru koji je prije toga bio predsjednik vlade.

Napadi na Janšinu politiku

Pretpostavljalo se da Šarec nije bio zainteresiran za vanjsku politiku, ali ga je takav potez na neki način vezao na vanjsku politiku svog prethodnika, iz vremena kad je dolazilo do napetosti u odnosima s Hrvatskom oko arbitraže o granici i tužbi protiv Hrvatske zbog navodnog nepoštivanja europske pravne stečevine, što je predmet koji je Slovenija na sudu EU-a izgubila.

Vlada koju je nakon ostavke Šarecove vlade 2020. godine formirao Janša odlučila se za formulu po kojoj resor vanjskih poslova pripada najjačoj koalicijskoj stranci.

No Janša i njegov ministar Anže Logar u zadnje dvije godine trpjeli su snažne napade da su se udaljili od liberalno-demokratskih vrijednosti centra Europske unije i u vanjskoj politici zemlju približili tipu ''iliberalnih'' demokracija na istoku Europe koju simbolizira Viktor Orban. Kritizirali su i njihovu politiku ''popuštanja'' Hrvatskoj oko arbitraže, tražeći da se potpora hrvatskom članstvu u šengenskom prostoru uvjetuje rješenjem bilateralnih pitanja, pa tako i pitanja granice.