Sastanak u Mostaru
Koalicija nije dogovorila Plan rasta ni ovaj put
Tekst članka se nastavlja ispod banera
Lider HDZ-a Dragan Čović obratio se javnosti nakon održanog sastanaka koalicije na državnoj razini u Mostaru. Kazao je da raspravljalo o osam točaka. Dogovor za Plan rasta nije postignut.
''Prva je bila zakon o zaštiti ličnih podataka, to je onaj drugi zakon koji smo trebali usuglasiti. Dogovor je da do srijede ove nijanse definiramo da bi do kraja sedmice Vijeće ministara imalo hitnu sjednicu, a za iduću sedmicu Zastupnički dom i Dom naroda, da ta dva zakona u paketu riješimo. Druga točka je Plan rasta gdje je ostalo još otvorenih pitanja i dogovoreno je da predsjedavajuća sazove radni tim i da se precizno zaključi što nam je ostalo dogovoriti'', rekao je Čović.
Naveo je kako su danas usuglasili odluku za imenovanje glavnog pregovarača za EU i dva zamjenika kao i Program integriranja.
Korektna atmosfera
''Imenovanje IPA koordinatora danas nismo mogli usuglasiti. Proračun institucija BiH – usuglasili smo da ministar financija BiH pripremi podlogu za dogovor kako bi se o tome moglo razgovarati. Sedma točka je bila Program rada institucija Vijeća ministara gdje je dogovoreno da se predsjedavajućoj u ime svih institucija dostave programi rada. Bila su i tekuća pitanja gdje se razgovaralo o nametnutim odlukama OHR-a i drugim pitanjima'', rekao je Čović.
Naveo je kako su imali korektnu atmosferu, ali da im još dosta toga za uraditi kada je u pitanje europski put Bosne i Hercegovine.
Premijer Federacije BiH i lider SDP-a Nermin Nikšić govorio je nakon održanog sastanka političkih predstavnika na razini Bosne i Hercegovine.
''Uglavnom Dragan je dao precizna objašnjenja o svim stvarima o kojima smo razgovarali u okviru dnevnog reda, oko stvari kako ćemo to rješavati u periodu koji je pred nama. Činjenica je da se vratila atmosfera dogovaranja i razgovora, da držimo taj neki ritam, što smatram vrlo važnim, čak i onda kad se ne dogovorimo oko svih stvari koje mislimo da može i treba dogovorit. Period pred nama, period do kraja godine, do kada želimo i prema EU da pokažemo da pravimo ponovo iskorake koji bi nas kvalifkovali za otvaranje pregovora, kvalificirtale na način, da kao vlast u BiH, nastojimo ispuniti sve uslove i biti kredibilan partner'', rekao je Nikšić.
Okvirni proračuni
Lider SDP-a je kazao da je jako važno da se dogovore okvirni proračuni za sljedeću i naredne tri godine usvoje. To je posebno važno Viškoviću i njemu rekao je, ''s pozicije premijera entiteskih vlada, da okvirni proračun sa sljedeću i naredne tri godine usvojimo, kako bi i mi računali na ono što jesu obaveze i mogućnosti entitetskih proračuna''.
''Nastavit ćemo u ovoj atmosferi davati doprinos. Svaki uspjeh, svaki plus koji napravimo dodatno nas motivira da u periodu koji je pred nama još više dogovaramo, razgovaramo'', istakao je Nikšić.
Govoreći o planu rasta Nikšić kaže da su ''113 pitanja sveli na 111 dogovorenih + ukidanje bezviznog režima. Kroz dogovore i Mapu puta smo riješili na određeni način sve to. Imamo opstrukciju kad su u pitanju federalni i županijski nivoi. Primjedbe njihove stoje i objektivno nam je u FBiH ostalo da riješimo taj problem jer se odluke donose konsenzusom i bilo koja odluka u koordinacijkom tijelom moze sve blokirati, što je sad slučaj'', dodao je Nikšić.
O odluci OHR-a
Premijer Republike Srpske Radovan Višković obraćajući se medijima rekao je da je prvo pitanje koje su predstavili bilo nametanje odluka OHR-a, iako nije bilo na dnevnom redu.
''Nemam dilemu da kad god partneri koji čine vlast u BiH pokažu želju da se otvorenim pitanjima dogovaraju, uvijek se netko nađe da to kvari. Ne vidim niti jedan razlog da se netko upliće i donosi odluke, kada to mogu donijeti institucije ove zemlje. Čak mislim da je to smišljeno protiv BiH. Pitam se je li nekome interes da se kreće na europskom putu, ili da ostane ovako kako bi netko primao platu i bio 'protektor'", stava je Višković dodajući da je SNSD, kojeg je on predstavljao na današnjem sastanku, predložio zaključak da "nema vanjskog nametanja odluka nakon dobivanja datuma otvaranja pregovora", misleći na odluke visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini Christiana Schmidta.
"To je pitanje suvereniteta i ustavnosti jedne države. Ipak, zaključak nisu bile prihvatile stranke Trojke, iako HDZ je bio 'za' da se on usvoji", rekao je premijer RS-a.
Višković je dalje govorio o usvojenim dijelovima dnevnog reda, hvaleći progres po pitanjima poput Zakona o ličnim podacima, iako je i tu najavio dalje pregovore.
Plan rasta
Po pitanju Plana rasta, Višković kaže da je Europska komisija donijela novi prijedlog tri neusuglašene mjere iz Reformske agende, a za odbijanje prethodnog plana je optužio premijere četiri kantona iz SDA.
Premijer RS-a je rekao da je formulacija mjere vezanu za državnu pomoć prihvatljivija za manji bh. entitet, ali je dio mjere za Ustavni sud BiH, koji govori da se iz RS-a trebaju do lipnja 2025. godine popuniti neupražnjena mjesta, sporan za RS. Pored toga, odbio je prihvatiti "mapu puta" koja stoji u dokumentu, a koja je navodila naredne poteze vlasti u BiH, uključujući i pitanje stranih sudaca u Ustavnom sudu BiH.
"Kakve mape, kakve priče, nego mi da kažemo da ćemo donijeti Zakon o Ustavnom sudu. Predložio sam da usporedo idu Zakon i popuna mjesta do decembra naredne godine, što je HDZ podržao. Ostalo je da Trojka vidi kako može utjecati na ljude koji sjede u komisiji, koji dolaze iz svih kantona, kako bi došli do konsenzusa", rekao je Višković.
O pitanju glavnog pregovarača BiH s Europskom unijom, Višković je rekao da je donesena odluka o "formiranju ureda" za ovu poziciju, ali da ime glavnog pregovarača nije usuglašeno.