Nismo se trebali ni popisivati?!

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Bosna i Hercegovina je prije pet godina obavila prvi poslijeratni popis stanovništva. Za to je trebalo mnogo vremena, nailazilo se na mnoge poteškoće i odugovlačenja, ali su sve europske institucije bile zadovoljne učinjenim i podržavale su činjenicu da je i naša zemlja konačno učinila posao koji su obavile sve zemlje. Ipak, kod nas ta priča nije zatvorena, nije ni zaživjela, jer konstantni predmet spora je pitanje: koji je popis važeći, posljednji iz 2013. ili onaj iz 1991. godine?, objavila je Federalna televizija.

Statističari su rekli svoje. Popis stanovništva je završen, ali njihove podatke mnogi ne priznaju i predmet su brojnih sporova. Koji popis stanovništva bi trebalo da koristimo?

Mostarski profesor Slavo Kukić za FTV kaže kako ''ima razloga i za korištenje popisa iz 1991. i za korištenje popisa iz 2013. godineii.

''Za prvo razlog je vezan za činjenicu da je to faktičko stanje stanovništva prije etničkog čišćenja i bilo bi logično da se oni uzmu sve dok ne budu ispunjeni aneksi Daytonskog sporazuma koji se tiču povratka stanovništva. Na faktičkoj ravni, međutim, koliko god mi žalili za predratnim demografskim stanjem BiH, imamo stanje kakvo imamo'', smatra Kukić.

FTV navodi kako je ''ova zamršena situacija dovela i do kontradiktornog odnosa Ustava Federacije i Izbornog zakona o tome koji popis stanovništva treba biti relevantan''.

''Kako, ako zakon proističe iz Ustava'', pita se Esad Bajtal.

Pravda to činjenicom da samo propisi koji nisu jasni, omogućavaju lov u mutnom, odnosno, kreiranje vlastitih projekcija kao i inetresnim grupama, odnosno strankama, da iz propisa uzimaju ono što im odgovara te dodaje kako su ''novi popis htjeli su oni kojima je bilo važno legalizirati postratno stanje u BiH''.

''Oni koji su dobili prednost ubijanjem, klanjem, rušenjem, paljenjem sada bi htjeli da je aktualiziraju, da na njoj grade društvo. Sada to stanje žele uvesti u izbornu i svaku drugu priču'', kaže Bajtal.

S druge, pak, strane, nameće se i pitanje koja je uopće bila svrha popisa iz 2013. godine, kada se on ne koristi na način na koji bi trebalo. Ili se koristi, ali samo za osnovne statistčke podatke o stanovništvu.

''Popis 2013. služi kao osnova za sve što se izračunava kad su pitanju ekonomski parametri itd. Međutim, kad je u pitanju podjela vlasti on se ne može koristiti i zbog toga što nije proveden Aneks 7'', navodi demograf Hasan Zolić.

Sporenja o dva popisa bit će još. Ova priča nije zaokružena i ostaje predmet biranja. I tako će biti i do nekog narednog popisa, a vjerovatno i nakon njega.