Koliko političke stranke u BiH (ne) poštuju zakon

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Samo 11 od 125 kontroliranih političkih stranaka nije prekršilo zakon, pokazuje posljednji SIP-ov izvještaj revizije financijskog poslovanja bh. stranaka.

Prekoračenje proračuna i zloupotrebe odredbi o donacijama najčešći su slučajevi za koje su izricane kazne. Svake godine pokazuje se isto – strankama se više isplati plaćati kazne, nego poštivati propise.

Kandidati financiraju kampanju pa kriju donacije, stranke koriste besplatne nastupe estradnih umjetnika, a javne resurse za stranačke ciljeve.

Primjera za financijske manipulacije političkih stranaka ima bezbroj. U posljednjem revizorskom izvješću SIP-a za 2018. godinu, kada su u našoj zemlji održani opći izbori, kreativnosti u stranačkom djelovanju nije manjkalo.

Jedna stranka koristila je prostorije udruženja žena, iako nije smjela, jer se udruženje financira novcem građana. Druga je na reklame potrošila 200 tisuća maraka više od planiranog. Većina je prekoračila godišnji proračun.

Stranke godišnje iz proračuna na svim razinama dobiju između 18 i 23 milijuna maraka. I pored toga, baš se javna sredstva, kažu u IP-u, najviše zloupotrebljavaju, jer ta oblast nije adekvatno zakonski uređena.

Hasida Gušić, Služba za reviziju financiranja stranaka SIP-a BiH objašnjava: ''Političke stranke to obilato koriste, da u vrijeme izborne kampanje javno koriste za svoju promociju i promociju političkih stranaka sve pod izgovorom da su to aktivnosti aktualne vlasti''.

Koriste se i resursi javnih poduzeća i ustanova s kojima su institucije izvršne vlasti potpisale ugovore, što je još jedan od “crnih fondova” za financiranje kampanja.

SIP stranke kažnjava novčanim kaznama od 500 do 10 tisuća maraka, a osobe sa 200 do dvije tisuće maraka kazne.

Novčana kazna trostrukog iznosa predviđena je za primanje donacija iznad limita. SIP može stranci uskratiti pravo na sudjelovanje na izborima, a uočene nepravilnosti može prijaviti nadležnim institucijama.

Stručnjaci smatraju da to često nije dovoljno.

''Središnje izborno povjerenstvo i njegova služba za reviziju nema te ljudske kapacitete da sama može to raditi. Moraju se uključiti i druge institucije revizije, kako na razini države tako i na razini entiteta, financijska policija, treba kontrolirati i tokove u javnim poduzećima'', objašnjava Vehid Šehić, bivši član SIP-a BiH

Zakon o financiranju političkih stranaka je manjkav i mora se mijenjati, poručuju i iz organizacija koji prate rad političkih stranaka. Prvenstveno zato što SIP-u dozvoljava samo da precizno prati prihode, ali ne i troškove stranaka.

''Zakon sam omogućava brojne malverzacije od strane političkih stranaka, neprijavljivanje svih izvora prihoda, prije svega. Još uvijek omogućava da stranke primaju donacije čak i u gotovini uz obvezu da se to u roku od osam dana uplati na račun'', govori Ivana Korajlić, Transparency International BiH

 Otkako obavlja reviziju, SIP je izrekao preko 400 novčanih kazni političkim strankama, čija vrijednost je premašila milijun i 400 tisuća maraka.

Neke su nenaplative jer sud odluči da bi stranka, doslovno rečeno, propala nakon plaćanja. U istom razdoblju, podnijeli su 102 prijave nadležnim institucijama.

Na potrebu promjene, osim nevladinog sektora ukazuju i europske institucije. Od devet GRECO preporuka koje je Bosna i Hercegovina dobila za sprečavanje korupcije u financiranju stranaka, ispunjena je samo jedna, pet djelomično, a tri nisu, prenosi BHRT.