Koliko su otvoreni parlamenti u regiji?

Tekst članka se nastavlja ispod banera

U.G. “Zašto ne” je u suradnji s nevladinim organizacijama iz regionalne mreže ACTION SEE razvilo Regionalni indeks otvorenosti, te na godišnjem nivou mjeri otvorenost vlasti na osnovu četiri principa: transparentnost, pristupačnost, integritet i učinkovitost.

Ovogodišnje istraživanje je obogaćeno skupom kriterija kojima se zagovara viši nivo proaktivne transparentnosti, koji je, kao međunarodni standard, srž metodologije našeg istraživanja. Uvođenjem novih kriterija otvorenosti željeli smo provjeriti koliko zakonodavna vlast u regionu radi na razvoju svojih politika i praksi otvorenosti i omogućiti doprinos tom razvoju.

Otvorenost, transparentnost i pristupačnost parlamenta, kao najvišeg predstavničkog tijela, predstavljaju jedan od ključnih pokazatelja njegove demokratičnosti, a time i demokratizacije cjelokupnog društva. Funkcionalan i djelotvoran parlament, proaktivan u objavljivanju informacija o svom radu, dostupan građanima i otvoren za suradnju s medijima i civilnim društvom, preduvjet je za osiguravanje vladavine prava.

Međutim, usprkos formalnom ispunjavanju zadataka, naši podaci ukazuju na skromne rezultate na ovom polju. Otvorenost parlamenata u regionu još uvijek nije na zadovoljavajućem nivou. Naša istraživanja ukazuju da su parlamenti prešli u fazu stagnacije, pa čak i nazadovanja u određenim segmentima otvorenosti rada, a napredak se javlja samo u izoliranim slučajevima, pa stoga nemamo mnogo razloga za zadovoljstvo.

Prema rezultatima istraživanja, parlamenti u regiji prosječno zadovoljavaju 51.9% indikatora otvorenosti.

Najotvoreniji parlament u regionu, s dvije trećine ispunjenih indikatora, imale su Crna Gora (67.5%), potom Sjeverna Makedonija (65.6%), slijedi Narodna Skupština Srbije, s nešto manje od polovine ispunjenih indikatora (45.4%), dok parlamenti u Bosni i Hercegovini u prosjeku ispunjavaju 36.4% indikatora otvorenosti.

Znatne razlike u otvorenosti parlamenata u regionu predstavljaju nastavak trenda zabilježenog prethodnih godina, koji pokazuje da zakonodavna vlast u Crnoj Gori i Sjevernoj Makedoniji kontinuirano bilježi bolje rezultate u otvorenosti od zakonodavne vlasti u Srbiji ili Bosni i Hercegovini.

Kada je u pitanju zakonodavna vlast u BiH, ona zadovoljava tek 36% postavljenih indikatora otvorenosti. Trend opadanja stupnja otvorenosti nastavljen je i u protekloj godini, zbog čega se BiH, u odnosu na zemlje regiona, ponovo nalazi na posljednjem mjestu.

Prema rezultatima istraživanja, najotvorenija je bila Narodna skupština Republike Srpske, zatim slijede Parlament Federacije BiH, sa oko 38% zadovoljenih indikatora kada je u pitanju Dom naroda, te Predstavnički dom sa 29%.

Dom naroda Parlamentarne skupština BiH zadovoljio je 35% postavljenih indikatora, a Predstavnički dom PSBiH 37%.

Usporedbe radi, prosječni rezultat Parlamentarne skupštine BiH za 2018. godinu iznosio je 49% ispunjenih indikatora otvorenosti, od čega Predstavnički dom PSBiH ispunjava 50%, a Dom naroda PSBiH 47%. Parlament FBiH imao je 2018. godine 40% ispunjenih indikatora (Dom naroda PFBiH zadovoljava 43%, a Predstavnički dom PFBiH 36% svih postavljenih indikatora), a Narodna skupština Republike Srpske tada je zadovoljila 53% indikatora.

Istraživanje je pokazalo da su neki od razloga što parlamenti bilježe lošiji rezultat u odnosu na prošlu godinu slaba interakcija bh. parlamenata s građanima, koja zadovoljava tek šest posto postavljenih indikatora, zatim neprovođenje javnih konzultacija (26%), nepostojanje odgovarajućih mehanizama za sprečavanje sukoba interesa (u ovom segmentu zadovoljeno je svega 40% postavljenih indikatora) i dr.

S obzirom na rezultate istraživanja, može se zaključiti da institucije zakonodavne vlasti u BiH u protekloj godini nisu uložile napore kako bi unaprijedile svoju otvorenost, te su zabilježile lošiji rezultat.

Parlamenti u BiH posebnu pažnju bi trebali posvetiti digitalnoj transformaciji, građanskom angažmanu i otvorenosti podataka.

Čitavu analizu možete pročitati na ovom LINKU.