Komisija podržala principe dva prijedloga izmjena Zakona o kaznenom postupku

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Ustavnopravna komisija Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH podržala je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o radu u institucijama Bosne i Hercegovine, koji je predložilo Vijeće ministara BiH.

Inače, izmjenama Zakona o radu u institucijama BiH obvezuje poslodavca da donese odluku o poništenju javnog oglasa ukoliko procedura prijema zaposlenika u radni odnos, po propisanom javnom oglasu, ne bude okončana u roku od četiri mjeseca od dana objave javnog natječaja. Otkazni rokovi se skraćuju sa 15 na 7 dana u slučaju da zaposlenik otkazuje ugovor o radu, i sa 30 na 14 dana ukoliko to čini poslodavac. Pravo na sudsku zaštitu zbog povreda prava iz radnog odnosa ograničava se rokovima, piše Javnarasprava.ba

Prije izjašnjavanja o samom zakonu, članovi komisije prihvatili su i šest amandmana tehničke prirode, koje je predložio predsjedavajući Komisije Halid Genjac.

Članovi Ustavnopravne komisije su, bez diskusije, utvrdili usuglašenost s Ustavom i pravnim sustavom BiH, te podržali principe Prijedloga zakona o izmjenama Zakona o kaznenom postupku BiH, čiji su predlagači dizaslanici Kluba izaslanika hrvatskog naroda: Ljilja Zovko, Bariša Čolak, Zdenka Džambas i Mario Karamatić.    

Inače, kako piše Javnarasprava.ba, prijedlog se sastoji od izmjena određenih odredbi Zakona o kaznenom postupku FBiH, koje su Odlukom Ustavnog suda od 01. 06.2017. godine proglašene neustavnim. Odlukom je naloženo Parlamentarnoj skupštini BiH da najkasnije u roku od 6 mjeseci uskladi ove odredbe sa Ustavom. Radi se o odredbama koje se odnose na imunitet svjedoka, posebne istražne radnje i trajanje istrage.

Također bez diskusije je utvrđena usuglašenost s Ustavom i pravnim sustavom BiH, te podržani principi Prijedloga zakona o izmjenama i dopuni Zakona o kaznenom postupku BiH, koji je predložio izaslanik Halid Genjac.

Kako je ranije navodio Genjac, Ustavni sud je u lipnju prošle godine donio odluku kojom je vrlo značajne odredbe Zakona o kaznenom postupku BiH osporio, s najavom da bi ih mogao izbrisati ukoliko Parlamentarna skupština BiH u roku od šest mjeseci ne usvoji izmjene koje će osigurati usuglašenost tih članova s Ustavom BiH.

Čolak je ranije ukazivao na to da se Zakon o kaznenom postupku BiH mora pothitno promijeniti, podsjećajući da je početkom proinca prošle godine prošlo šest mjeseci u kojima je Parlamentarna skupština BiH trebala uskladiti odredbe Zakona o kaznenom postupku BiH s odlukom Ustavnog suda BiH, prenosi Fena.

Ustavnopravna komisija je danas utvrdila usuglašenost s Ustavom i pravnim ustavom BiH, ali nije podržala principe Prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH, čiji je predlagač Zastupnički dom državnog parlamenta.

Predložene izmjene Izbornog zakona BiH, koje je ranije podržao Zastupnički dom, predviđaju optičko skeniranje glasačkih listića, uvođenje video-nadzora na glasačka mjesta i uzimanje otisaka prstiju.

Članovi Ustavnopravne komisije usvojili su Izvještaj o radu Pravobranilaštva BiH za period od 1. Siječnja do 31. prosinca 2017. godine.  

Predsjedavajući Dom naroda Ognjen Tadić je izjavio novinarima da su danas usvojili oba teksta prijedloga izmjena i dopuna Zakona o kaznenom postupku BiH i na taj način omogućili da Klub izaslanika srpskog naroda, kako je to i najavio, uloži svoje amandmane i na prijedlog zakona koji je dao delegat Halid Genjac i na prijedlog koji su dali delegati iz reda hrvatskog naroda.

''Na taj način želimo dati jedan konstruktivan doprinos tome da se riješi ovo pitanje, da se ne nađemo u alarmantnoj situaciji, posebno imajući u vidu to da sada postoji dodatno vrijeme za ovu vrstu rada, imajući u vidu da Ustavni sud nije ukinuo ove odredbe Zakona o kaznenom postupku'', kazao je Tadić.

Zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda Bariša Čolak je, u izjavi novinarima, naveo osnovne razlike između predložena dva zakona.   

''Prva i temeljna razlika, po meni, jeste kod davanja imuniteta svjedoku. Moje je mišljenje da je prijedlog koji je došao od Kluba SDA  isuviše ostavio mogućnost arbitražnog tumačenja, a to odluka Ustavnog suda ne podrazumijeva, nego upravo obrnuto. Naime, kad se daje imunitet svjedoku, da on svojim iskazom sebe dovodi u poziciju da kazneno odgovara, onda to po mom sudu treba biti određena vrsta ograničenja, a ne neograničeno'', kazao je Čolak.

Dodao je kako on ne misli da je dobro da se daje takva vrsta imuniteta čovjeku koji je počinio kazneno djelo za koje je zapriječena kazna, recimo, minimum 10 godina zatvora.

''To treba jasno precizirati, što preciznija norma'', smatra Čolak.

Čolak kaže da postoje i u jednom i u drugom prijedlogu i drugi nedostaci.

''Mislim da treba kod okončanja istrage i kod podizanja optužnice utvrditi rok u kome će to tužitelj uraditi, a ne uopće to ne definirat'',  kazao  je Čolak dodajući da su to temeljne razlike, prenosi Fena

Zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda Safet Softić je kazao novinarima da se danas na sjednici Doma naroda vidjelo da je „oštro pismo ili priopćenje koje su međunarodni predstavnici uputili u vezi s izmjenama ovog zakona imalo određenog efekta, jer su oba zakonska prijedloga dobila potrebu većinu, tako da mogu ići dalje u proceduru“.

Softić je naglasio da prijedlog zakona koji je predložio delegat Halid Genjac ispunjava sve međunarodne norme koje su potrebne da se odluka provede i da ne bude ugrožen pravosudni sustav i jako veliki broj kaznenih postupaka u ovoj zemlji.

''Najvažnije je u ovom trenutku da su zakoni ostali u proceduri. Još ćemo razgovarati o tome kako doći do rješenja. Ali u svakom slučaju morat će se učiniti korak da se napravi kompromis u vezi s ovim, da imamo usvojen zakon'', kazao je Softić.