Komšić: Kroz termin 'konstituentnost' ostvaruju se različiti politički ciljevi

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Predsjedatelj Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić obratio se danas Parlamentarnoj skupštini Vijeća Europe (PSVE) povodom 20 godina od prijema Bosne i Hercegovine u ovu organizaciju dajući presjek političkih prilika u BiH.

Podsjetio je da su prilikom osnivanja Vijeća Europe 1949. godine ustanovljeni temelji i to zaštita ljudskih prava, višestranačka parlamentarna demokratija i vladavina prava, širenje spoznaja o europskom identitetu, zaključivanje specifičnih međunarodnih ugovora, osiguranje jedinstva kontinenta, traženje rješenja za društvene probleme u Europi.

Također, govorio je i o tisućugodišnjem postojanju BiH, naglašavajući da u različitim vremenskim razdobljima, BiH nije nikad bila zemlja podijeljenog ili segmentiranog društva, niti je postojao bilo koji oblik diskriminacije njenih građana.

Mirovni sporazum

''Međutim, proglašenje neovisnosti Bosne i Hercegovine dovelo je do agresivne reakcije susjednih zemalja, koje su u razdoblju ratnih događanja od 1992. do 1995. godine ili agresije na moju zemlju, putem njihovih ratnih i osvajačkih aktivnosti nastojale poništiti bilo kakvo postojanje BiH i preuzeti dijelove njene teritorije'' - kazao je Komšić.

Rat u Bosni i Hercegovini okončan je potpisivanjem Općeg okvirnog sporazuma za mir koji je parafiran u Daytonu, a potpisan u Parizu 1995. godine. Njega su potpisale Republika Bosna i Hercegovina, Republika Hrvatska i Savezna Republika Jugoslavija (čiji je pravni slijednik današnja Srbija), odnosno kako to međunarodno pravo jasno kaže - mirovni sporazum u pravilu potpisuju sudionici u ratu.

''Time se otklanja svaka dilema da je u Bosni i Hercegovini bio građanski rat, jer se radilo o međudržavnom oružanom sukobu, kako je to utvrdio Međunarodni sud iz Haaga u više svojih presuda'' - dodao je.

Podsjetio je da je sastavni dio tog sporazuma Ustav BiH koji, kaže Komšić, nije izraz demokratske volje građana već je riječ o dokumentu koji je sastavnim dijelom jednog mirovnog sporazuma. U tom ustavu, kojeg svi moramo poštovati, ostalo je mnoštvo otvorenih pitanja i nedorečenosti, što je ostavilo veliki prostor za različita proizvoljna tumačenja ili interpretacije, najčešće inspirirane partikularnim interesima različitih političkih elita u BiH, ali i u susjednim zemljama.

''Konstituetnost''

''Tim ustavom, uspostavljen je jedan novi politički sustav u Bosni i Hercegovini, koji je trebao evoluirati prema demokratskim standardima i vrijednostima, kao što su one vrijednosti sadržane u ciljevima Vijeća Europe. Nažalost, to se nikad nije dogodilo'' - istaknuo je.

Nasuprot toga, aktivne etničke politike u Bosni i Hercegovini nastojale su, i danas još uvijek nastoje, kreirati vještački podijeljeno i segmentirano društvo u kojem dominira pripadnost nekoj od etničkih zajednica, kao jedini validan iskaz za političko djelovanje, podvukao je Komšić.

Povod za takve ambicije, kaže Komšić, krije se u terminu "konstituentnosti" koji jeste spomenut u Ustavu BiH, ali u njemu nije nigdje pravno razrađen niti je rečeno ili utvrđeno šta to zapravo znači.

Zato se javila nova pravna praksa, koju smatra opasnom, da se kroz korištenje tog termina ''konstituentnosti'' ostvaruju različiti politički ciljevi, u čemu sudjeluju domaći politički akteri, uz političku podršku iz susjednih zemalja.

''U takvoj, po mome mišljenju pogrešnoj političkoj i pravnoj praksi, nečija etnička pripadnost postaje Conditio sine qua non za bilo koji oblik političkog djelovanja, koji ide toliko duboko da se, čak, ne može dobiti posao ako niste odgovarajuće etničke pripadnosti. Zar to nije vidan oblik sustavne diskriminacije, koja nažalost postoji u mojoj zemlji'' - kazao je Komšić.

Presude Europskog suda

Za njega je, napominje ''konstituentnost'' izvor postojanja sustavne diskriminacije u Bosni i Hercegovini, što je utvrđeno u pet presuda Europskog suda za ljudska prava iz Strazbura: Sejdić-Finci, Zornić, Pilav, Šlaku i Pudarić.

U tim presudama, jasno je utvrđeno postojanje diskriminacije temeljene po etničkoj pripadnosti i mjestu prebivališta, te je naloženo tuženoj strani, odnosno državi BiH da izvrši neophodne izmjene Ustava, iz kojeg se svi elementi diskriminacije moraju izbaciti, ali tako nešto se nije nikad desilo.

''Sadašnji politički sustav u BiH temeljen na etničkoj pripadnosti, stvara tri paralelna totalitarna sustava, temeljena na pripadnošću nekoj od tri etničke zajednice, kojima se nastoji vladati na autokratski način'' - stava je Komšić.

Pojašnjavajući političko uređenje BiH, Komšić je kazao da u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH ili donjem domu, koji broji 42 zastupnika njih najmanje pet mogu zakočiti bilo kakvo odlučivanje, jer dolaze iz jednog od dva entiteta.

To je, tvrdi, i danas slučaj kada se BiH putem očitih separatističkih aktivnosti drži u političko-talačkoj krizi, u čijoj konačnici se krije sustav blokada, ucjena i držanja BiH u potpunoj političkoj neizvjesnosti, sve dok se ne ispune želje i namjere pojedinih političkih lidera, a povod za držanje BiH u stanju krize nalazi se u tome što neće prihvatiti presude Međunarodnog suda iz Haaga u kojima je utvrđen zločin genocida.

Dom naroda

Slično je i s odlučivanjem u gornjem domu Parlamentarne skupštine BiH Domu naroda, koji se sastoji od 15 posredno delegiranih izaslanika koje imenuju političke stranke, gdje samo njih dvojica mogu zakočiti bilo koje donošenje odluka i to na način da svih 42 poslanika iz Zastupničkog doma mogu jednoglasno donijeti neku odluku, a da samo njih dvoje iz Doma naroda to sve mogu oboriti, jer je potrebna odgovarajuća entitetska većina.

''Zar to nije vidan pokazatelj nejednakosti glasa u dva doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, gdje glas jednog izaslanika iz Doma naroda, kojeg imenuju političke stranke, ima najmanje trostruko veću vrijednost od zastupnika iz Zastupničkog doma, kojeg biraju građani''– kaže Komšić.

U obraćanju Vijeću Europe upozorio je na zloupotrebe prava "konstituentnih naroda" radi sprječavanja BiH da postane dijelom civilizirane zajednice europskih parlamentarnih demokracija i BiH nikada ne postane članicom Europske unije.

Iznoseći i druga važna pitanja s kojima je BiH trenutno suočena, Komšić pozvao parlamentarce Vijeća Evrope da ne prihvataju takvu vrstu razgovora jer se time nanosi šteta Bosni i Hercegovini i njenim građanima.

Izmjene Ustava i Izbornog zakona

Iznio je i viziju rješenja za BiH u kojoj je potrebno ostvariti jednakost svakog građanina i stvoriti društvo jednakih šansi čime bi se otklonili svi oblici diskriminacije koje nosi taj fenomen ''konstituentnosti naroda''.

Također, kaže da je potrebno izvršiti izmjenu političkog sustava kako je utvrđeno u pet presuda Europskog suda za ljudska prava, ali i u skladu sa Mišljenjem Venecijanske komisije iz 2005. godine koja je analitički točno i pravno precizirano ukazala na sve izmjene koje BiH mora uraditi.

''Izmjene Ustava i Izbornog zakona Bosne i Hercegovine ne mogu biti obavljene ako se u tim izmjenama neće uvažiti temeljni principi liberalne demokracije, ljudskih prava i vladavine prava, jer sve drugo, moju zemlju vodi u dodatnu nestabilnost, a time i u nestabilnost cijele regije zapadnog Balkana'' - zaključio je predsjedatelj Predsjedništva BiH Željko Komšić u obraćanju Parlamentarnoj skupštini Vijeća Europe.