Komšić: HDZ se odrekao konstitutivnosti koju treba ukinuti

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Predsjedatelj Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić poručio je da je Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) BiH prihvaćanjem Mišljenja Europske komisije ''konačno, svjesno ili nesvjesno odbacila antieuropski, civilizacijski i povijesno zaostali koncept takozvane konstitutivnosti naroda''.

''U ovom trenutku manje je bitno jesu li u HDZ-u svjesni ili ne toga da su prihvaćanjem Mišljenja EK, pa i deklarativnim, zauvijek nanijeli konačan poraz etničkim osnovama vlastite politike. U svijetu činjenica HDZ-ovo i deklarativno pristajanje na Mišljenje EK u pogledu izbornog zakonodavstva, znači samo jedno. Odbacivanje zaostalog sovjetskog principa konstitutivnosti naroda, jer se Mišljenje EK naslanja na relevantne presude Europskog suda za ljudska prava. Upravo u jednoj od tih presuda, konkretno u slučaju Zornić, Europski sud za ljudska prava, nalaže odbacivanje konstitutivnosti i navodi da se na taj princip u izbornom zakonodavstvu moralo pristati uslijed činjenja genocida i etičkog čišćenja, te da je kako Sud nalaže, došlo vrijeme da se taj princip u izbornom zakonodavstvu BiH odbaci'', navodi Komšić u današnjem priopćenju.

Pročitajte još

Najgore kad si svojima nekonstitutivan

Jačanje građanskog

Ističe da je ''više nego jasno da je Mišljenje EK, koje se bazira na presudama EU suda, zapečatilo sudbinu HDZ-ovih zahtjeva za jačanjem etničkog izbornog modela''.

Ako se Mišljenje EK bude dosljedno provodilo, Komšić smatra da eventualna promjena izbornog zakonodavstva, po preporuci Europske komisije, može ići samo u pravcu jačanja građanskog a nikako etničko - konstitutivnog principa, principa segregacije i dodatnog jačanja diskriminacije.

Prema tome, kako navodi, što se preporuke Europske komisije budu više provodile to će ''mogućnost djelovanja etničkih politika, pa i HDZ-ove, biti manja''.

''U skladu s ingerencijama koje posjedujem kao član Predsjedništva BiH, učinit ću sve da se preporuke iz Mišljenja Europske komisije u BiH provode što brže, a što se brže i dosljednije budu provodile, HDZBiH će na taj proces gledati istim onim očima kojima je prije dva desetljeća gledao na Hansa Košnika. Neće proteći nijedan moj susret s dužnosnicima EU i predstavnicima EU u BiH a da se neću zalagati za ubrzanje toga procesa, koji neminovno u konačnici mora dovesti do odbacivanja konstitutivnosti i uvođenja jednakopravnost i jednake vrijednosti glasa svih građana. Uvjeren sam da će i EU konačno decidnije da se u BiH založi za građanski koncept na uštrb etničko - konstitutivnog. Uostalom, čemu onda same preporuke i mjere iz Mišljenja'', dodaje Komšić.

Dvosmisleno ponašanje

Sve to, po njegovim riječima, razlog je više za probosanske građanske stranke, a naročito za stranke lijevo od centra (NS i SDP) da i one konačno, uviđajući novonastalu realnost koju je proizvelo Mišljenje EK, naprave radikalan raskid s politikom mirenja između etničkog i građanskog koncepta, jer tu u budućnosti ne može i neće biti kompromisa.

''Stranka na čijem sam čelu davno se opredijelila isključivo za građanski koncept, pa joj je i samo Mišljenje EK u tom odabiru dalo za pravo da postupa upravo tako. Od SDP-a i NS-a očekujem da, ako se već smatraju građanskim strankama, u svojoj političkoj agendi također odbace princip tzv. konstitutivnosti naroda, kada ga je već, prihvaćanjem Mišljenja EK, na svoju nevolju odbacio i HDZ, jer se na ovom pitanju od SDP-a i NS-a ne može dvosmisleno ponašati kao što se ponašalo, primjera radi, na pitanju ANP-a'', kazao je Komšić.

Za građansku BiH, poručio je, može biti samo onaj tko se zalaže za građanski koncept, a ne koncept mirenja nepomirljivog, etničkog i građanskog.

Političko naslijeđe

''Kao jedan od članova Predsjedništva BiH u obvezi sam da poštujem Ustav BiH, i moje zalaganje za ustavnost u tome smislu je neupitno. Međutim, pošto su pred nama procesi koji vidno moraju dovesti do značajnijih ustavnih promjena, što se vrlo jasno da iščitati iz preporuka i mjera Europske komisije, na meni je isto tako odgovornost da na dobronamjeran način skrenem pažnju na gore navedena pitanja, jer ona premašuju trenutne političke pozicije i odnose među nama, kako bi u interesu ove države spremnije dočekali izazove pred kojima će se ideja borbe za građansku državu BiH sigurno naći'',  podcrtao je Komšić.

Dodaje da unaprijed odbacuje ''eventualnu malicioznost samoprozvanih stručnjaka'' koji će ovaj njegov poziv na jačanje narativa o građanskoj državi, na demokratskim osnovama, označiti kao populizam, jer se, kako tvrdi, radi o ljudima koji neće da u politici gledaju dalje od danas i šire od jednog procesa formiranja vlasti.

''S obzirom na to da se i DF i SDP i NS zalažu za građansku državu Bosnu i Hercegovinu, zbog te ideje, dobro bi bilo, ulazili mi nekad u budućnosti, pojedinačno kao stranke u suradnju ili ne, da razinu svakodnevnog političkog narativa ispostavljamo u ovom trenutku ovaj potpuno legitiman i od strane EU legitimiran zahtjev, koji nije ničije osobno ili stranačko vlasništvo nego prvomartovsko političko naslijeđe ideje građanske Bosne i Hercegovine'', istaknuo je Komšić.