Komšić: Nemojte misliti da je Dodik važan u Bruxellesu

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Predsjedatelj Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić, na poziv predsjednika Europskog vijeća Charlesa Michela, prisustvovao je neformalnom sastanku i večeri lidera EU i lidera Zapadnog Balkana u Briselu. Potvrđena je nedvosmislena potpora i posvećenost rukovodstva Europske unije regiji Zapadnog Balkana, te je najavljeno da je Europska unija odlučna ojačati potporu političkim, gospodarskim i društvenim promjenama u regiji. Ponovljeno je da je cilj snažna, stabilna i ujedinjena Europa.

Kako je rekao Željko Komšić za N1, glavna tema sastanka je bila odnos Europske unije prema pitanju proširenja na Zapadni Balkan.

"Svi šefovi izaslanstava su kratko obrazložili pozicije svojih zemalja kad je riječ o putu ka EU. Od strane dužnosnika EU naglašena je ambicija da nova Europska komisija bude jedna vrsta jačeg geopolitičkog igrača u svijetu. Ako je to tako, onda je jedna od prvih oblasti gdje to treba dokazati oblast Zapadnog Balkana. Naravno, sve države Zapadnog Balkana imaju različite faze i probleme. Većina nas se orijentirala na pitanja nove metodologije, potencijala regionalne suradnje, a što to znači, da li to mijenja nešto. Velika većina je pozdravila novu metodologiju, a kad govorimo o regionalnoj suradnji, vjerojatno ne mislimo svi na isto. Presjednik Srbije i premijer Albanije su potencirali tu priču o takozvanom Mini Šengenu, a mi ostali, pogotovo Crna Gora i mi, na to gledamo drugačije. Za nas to nije prihvatljivo ako nema Kosova, ako se prethodno ne potpišu sporazumi o granicama jer kako možete govoriti o slobodi kretanja ljudi preko granica ako niste ni potvrdili te granice. Osim toga, Bosna i Hercegovina sa svim zemljama regije, izuzev Kosova, ima već potpisane sporazume gdje je omogućen prelazak granice sa osobnom kartom", istaknuo je Komšić te kazao kako je atmosfera na sastancima bila dosta pozitivna.

"Ranije sam prisustvovao na nekim sastancima ovakvog formata i znali su izgledati dosta depresivno, a čini mi se da nova administracija EU pokazuje želju da pokaže da je sposobna nakon svega što se dešavalo sa EU, pogotovo nakon Brexita, da preuzme aktivniju geopolitičku ulogu", rekao je.
Predsjedatelj Predsjedništva BiH je rekao kako je njegov utisak da je jedna od pozitivnijih stvari s ovog sastanka bilo otvaranje pregovora sa Sjevernom Makednonijom i Albanijom, te da je to dobra vijest za cijelu regiju.

"Što se tiče Bosne i Hercegovine, onaj status u kojem se mi nalazimo, za nas je najvažnije Mišljenje Europske komisije, odnosno 14 preporuka i zaključaka što su suština onoga što BiH treba. Iskoristio sam priliku prilikom svog obraćanja da najviše dužnosnike zamolim da prenesu u EU, ako je to to, a ja potpisujem svaku riječ u zaključcima i preporukama Mišljenja EK, onda vas molim držite se toga, nemojte da imate duple standarde što smo imali u prošlosti. Ako je ovih 14 preporuka i zaključaka to što očekujete od BiH, tumačite ih onako kako piše. Nije to jednostavan zahtjev za BiH, ali je koristan jer će dovesti do nekog poboljšanja i unutar BiH. Ako govorimo o borbi protiv korupcije, vladavine prava, nemojte da imamo duple standarde. Pogotovo u novoj metodologiji bi to trebalo da budu prve stvari o kojima se razgovora. Dajte da to bude istinska reforma", komentirao je Komšić.

U BiH je nastala kriza nakon odluke Ustavnog suda te odluci predstavnika RS u državnim institucijama da ne sudjeluju u odlučivanju, o čemu je Komšić rekao kako nije želio da potencira tu priču na sastancima jer je tema bila potpuno drugačija.

"Nemojte misliti da je Milorad Dodik toliko važan ovdje u Bruxellesu i da se netko obazire na njega. Ono što sam s Vučićem usput progovorio jeste da njemu nije bilo baš drago da smo mi prema njemu reagirali na način kako je on nastupio prema Dodiku. Vidio sam da ga je to uvrijedilo, ali Bože moj, tako je kako je. Konferencijska je priča u pitanju, nećete otvarati priču oko Dodika na ovakvom mjestu", naglasio je Komšić.

Večeri su prisustvovali i predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen, te visoki predstavnik za vanjske poslove i sigurnosnu politiku i potpredsjednik Europske komisije Josep Borrella. Od lidera iz regije prisustvovali su predsjednik Crne Gore Milo Đukanović, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, premijer Hrvatske Andrej Plenković, ministar vanjski poslova Sjeverne Makedonije Nikola Dimitrov, predsjednik Kosova Hasim Tači i premijer Albanije Edi Rama.