Komšić pozvan da podnese ostavku

Tekst članka se nastavlja ispod banera

''Kako Komšića nije sram da se predstavlja predstavnikom hrvatskog naroda'', upitao je u programu Hrvatskog radija ministar vanjskih poslova Republike Hrvatske Gordan Grlić Radman.

Rekao je kako Komšić "nikada u svome mandatu nije posjetio nijednu većinsku hrvatsku općinu" i dodao "nije pokazao bilo kakvu empatiju prema razornim požarima koji su pogodili područja gdje žive Hrvati.

Pozvao je Željka Komšića da podnese ostavku ako se protivi konstitutivnosti narod, poručujući da on ne predstavlja Hrvate u Predsjedništvu BiH niti ga je uopće briga za njih.

''Što se tiče izjave Komšića, ja sam bio na Bledskom forumu i nisam mogao vjerovati kada sam čuo da govori da je konstitutivnost uvezena iz SSSR-a, odnosno da ju je Tito uvezao. Ono što me jako začuđuje i što ne mogu vjerovati je kako gospodinu Komšiću nije neugodno da se predstavlja kao predstavnik hrvatskog naroda, a da uopće nije izabran glasovima hrvatskog naroda, nego bošnjačkog naroda. Uostalom, ako je protiv konstitutivnosti, onda bi vjerojatno već sada trebao dati ostavku'', istaknuo je hrvatski šef diplomacije.

Grlić Radman je rekao i da sastavni dio Ustava i Daytonskog mirovnog sporazuma je upravo odrednica o konstitutivnosti naroda, a što se najbolje ogleda u Predsjedništvu BiH.

Inače, Komšić je danas rekao kako ne vjeruje u dobre namjere hrvatskog predsjednika Zorana Milanovića prema BiH i ocijenio da visoki predstavnik Christian Schmidt svojim izjavama odstupa od politike prema toj zemlji koju zagovaraju Njemačka i drugi inozemni čimbenici.

Zauzimanje strana

Nakon što se u Sarajevu sastao s diplomatima članica EU-a, Komšić je rekao kako su razgovarali o blokadi vlasti i mogućim izmjenama izbornog zakona, temi o kojoj je proteklog vikenda na skupu u Njemačkoj govorio Schmidt, visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH.

Schmidt je tada rekao da je nužno da Hrvati budu ravnopravno zastupljeni u vlasti, ali je istaknuo da to ne znači uspostavu triju etničkih izbornih jedinica jer bi to vodilo konačnoj podjeli države.

Komentirajući te izjave, Komšić je rekao da Schmidt zagovara uspostavu "etničkih kutija za glasanje", odnosno da izlazi u susret željama HDZ-a BiH što je protivno svemu što zagovara međunarodna zajednica i presudama Europskog suda za ljudska prava.

"Loše je da je Schmidt čim mu je počeo mandat zauzeo stranu... to izaziva sumnju u sve što slijedi ubuduće", rekao je Komšić.

Nametanje zakona

Dodao je da je to odstupanje od politike službenog Berlina koji jasno podupire očuvanje BiH kao jedinstvene države, a kojoj se protive Dragan Čović i Milorad Dodik koje Komšić optužuje da žele stalnim pritiscima i izazivanjem kriza navesti međunarodnu zajednicu da odustane od potpore opstanku BiH.

U medije pak cure nagađanja kako Schmidt razmišlja o opciji nametanja izbornog zakona ne bude li o tome dogovora među politčkim strankama, a dio tog "paketa" mogla bi biti i odredba po kojoj nitko ne bi mogao biti član Predsjedništva BiH više od dva mandata. Time bi se automatski onemogućilo da Komšić ponovo bude član državnog vrha, jer mu sada teče treći mandat.

Prijateljske nakane ili ne

Komšić smatra da "neke domaće kuhinje" sada pokušavaju podmetnuti rješenja s kojima ni Schmidt nema nikakve veze i da SAD, EU i Rusija nisu sklone promjenama Daytonskog sporazuma.

"Ustav BiH je to regulirao. Broj mandata je definiran ustavom, a ustav može promijeniti samo parlament", podsjetio je Komšić.

Komentirajući činjenicu da se Čović u srijedu u Zagrebu sastao s najvišim hrvatskim dužnosnicima kako bi s njima također razgovarao o izmjenama izbornog zakona, Komšić je ironično rekao kako se raduje ako su ti susreti bili "konstruktivni" kako je na društvenim mrežama objavio Čović.

"Ako je to bio konstruktivan razgovor onda odlično", kazao je Komšić da bi na novinarsko pitanje vjeruje li u prijateljske nakane hrvatskog predsjednika prema BiH odgovorio niječno.

"Da budem pristojan, nisu", rekao je.