Komšić u UN-: Podržati BiH ukoliko se želi sačuvati mir na zapadnom Balkanu

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić obratio se na generalnoj debati 78. zasjedanja Generalne skupštine Ujedinjenih naroda.

Komšić je istaknuo da sa svoje strane, Bosna i Hercegovina je dala podršku Agendi 2030, posebno njenim ciljevima koji se u najvećoj mjeri tiču stvaranja svijeta i okruženja u zemljama članicama Ujedinjenih naroda, na način da smo kao države i njena društva spremni i posebno osposobljeni da provedemo sve korake koji će nas dovesti do samoodrživog razvoja.

''Međutim, u današnjem svijetu u kojem često dominiraju rat i različiti geopolitički ciljevi, bit će jako teško to postići, bar onako kako je to planirao u Agendi 2030. Zato želim posebno istaknuti, da naše aktivnosti moramo početi prvim korakom koji će nas dovesti do trajnog mira, kao svjetskog prioriteta broj jedan, a onda i do drugih uzajamno vezanih aktivnosti, kako bismo imali naše države i društva spremne na solidarnost i napredak'', kazao je.

Problem sa iseljavanjem

Iskoristio je priliku da podsjeti da su migracije jedan od elemenata Agende 2030, koje se nastoje tretirati sistematično i uz određeno upravljanje, kao i da se Agenda ne poziva na širi koncept dijaspore niti na ulogu koju ona ima kao eventualno sredstvo razvoja.

''Sadašnji oblik upravljanja migracijama, došao je u takvu fazu da velike i snažnije zemlje, radi vlastitog benefita, vrše određenu vrstu selekcije migranata, na način da se odaberu najbolji i najškolovaniji među njima, kao što su liječnici, inženjeri, znanstvenici i druge visokokvalificirane osobe, te se usmjeravaju u veće zemlje u kojima se iskorištavaju njihova znanja i sposobnosti, ali isključivo u korist tih većih sustava, dok se istovremeno slabe potencijali i kapaciteti manjih zemalja iz kojih migranti dolaze. Male zemlje, osim što gube najkvalitetnije kadrove, istovremeno gube i sva ulaganja, uključujući i financijska, koja su uložena u stvaranje tih visokokvalificiranih profila'', smatra Komšić.

Izgradnja povjerenja

Istaknuo je da je zbog toga teško govoriti o izgradnji povjerenja dok veće zemlje i njihovi veliki sustavi kroz migracije preuzimaju stanovništvo manjih zemalja, kada se istovremeno događa pražnjenje manjih zemalja a koje za posljedicu ima stvaranje ambijenta u kojem se razvija siromaštvo i u cijelosti onemogućava bilo kakav vid razvoja u ekonomskom i društvenom smislu.

Napomenuo je da se Bosanci i Hercegovci odlučuju da napuste svoju zemlju i potraže bolje uvjete za život u nekim drugim zemljama zbog uvjerenosti u nedostatak perspektive u Bosni i Hercegovini.

''Kada smo uzeli u obzir šta to naši ljudi navode kao jedan od osnovnih nedostataka perspektive u svojoj zemlji, vidjeli smo da se radi o tome da upravo politički sustav u Bosni i Hercegovini ne sadrži potpunu demokraciju, već jedan oblik etnokracije, ili sustav u kojem se izbori za institucije vlasti, vršenje vlasti, raspodjela radnih mjesta u državnom, pa i u realnom sektoru, ponajviše temelji na etničkoj pripadnosti kao preduvjetu. Kao posljedicu tog nedovršenog političkog sustava imamo usporen razvoj zemlje, pri čemu se od strane takvih politika opstruira i ono što je, po mom mišljenju, jedan od ključnih ciljeva moje zemlje - njen put ka članstvu u većim nadnacionalnim sustavima kao što su Europska unija ili NATO savez'', kazao je predsjedavajući Predsjedništva BiH.

Istaknuo je da takav politički sustav vješto koriste zapadni i istočni susjedi BiH i preko etničkih zajednica, na koje navodno polažu nacionalno pravo, vrše upravljanje Bosnom i Hercegovinom, i to ne sa primarnim ciljem da pomognu pripadnike tih etničkih zajednica, nego sa ciljem da Bosnu i Hercegovinu ili podjele ili obesmisle kao državu.

Odnos sa susjedima

''Naša dva susjeda, kroz etničke zajednice u Bosni i Hercegovini, na koje nastoje polagati svako pravo, i dvadeset sedam godina nakon agresije koju su nad Bosnom i Hercegovinom izvršili, na taj način vrše udar na suverenitet naše zemlje, čime se skoro u cijelosti onemogućava bilo kakav demokratski razvoj Bosne i Hercegovine. Smatramo da je u interesu Ujedinjenih naroda, ukoliko se na zapadnom Balkanu želi očuvati mir, mora dati podrška državi Bosni i Hercegovini i njenim institucijama'', poručio je Komšić.

Dodao je da ''ukoliko takva podrška izostane, onda odgovornost i krivica za destabilizaciju nije na nama koji sigurno nećemo mirno i skrštenih ruku posmatrati neki novi pokušaj uništenja naše Bosne i Hercegovine''.

Vjeruje da se temeljni problem Bosne i Hercegovine nalazi u nejednakosti građana u političkom i izbornom sustavu, što kao posljedicu ima etnički sustav upravljanja zemljom koji je sam po sebi predodređen da bude konfliktan, te da takav etnički sustav vršenja vlasti neprekidno stvara prostor za nepotizam i korupciju u svim segmentima društva, a ponajviše u institucijama vlasti.

Kazao je da posljednje intervencije međunarodnih predstavnika u Bosni i Hercegovini, odnosno intervencije Visokog predstavnika, putem činjenja pravnog nasilja i suspendiranja entitetskog ustava na dvadeset i četiri sata, što je nezapamćen presedan u demokratskom svijetu, ne da nisu otklonile smetnje za normalno funkcioniranje države nego su ojačale nedemokratski etnički princip i produbile diskriminaciju građana u Ustavu i izbornom zakonu.

Građansko političko predstavljanje

Naglašava da će Bosna i Hercegovina morati promijeniti cjelokupnu paradigmu unutar društva, te preći sa etničkog političkog predstavljanja na građansko političko predstavljanje, što je standard u demokratskom svijetu.

''Ovim putem Ujedinjenim narodima moramo skrenuti pažnju na, na žalost moram reći, po mome mišljenju necivilizacijski stav Vlade i premijera susjedne zemlje koji su odbacili presudu Europskog suda za ljudska prava u posljednjoj presudi u “predmetu Kovačević” i zauzeli se upravo za načela koja su odbačena pomenutom presudom, poput političkog načela legitimnog predstavljanja na etničkom principu koje je generator nejednakosti među građanina BiH, i sredstvo pomoću kojeg susjedi podrivaju državu Bosnu i Hercegovinu. To je urađeno na takav način da se može kvalificirati i kao miješanje u unutarnje poslove Bosne i Hercegovine'', podvukao je Komšić.

Dodao je da će BiH moći da se u punom kapacitetu i efikasnije uključi u projekte, kao što je to Agenda 2030, kao ravnopravan sudionik i akter svih planiranih aktivnosti, tek kada se u Bosni i Hercegovini implementacijom presuda Europskog suda prihvati građansko političko predstavljanje i kada se paralelno s tim prestane sa napadima na suverenitet države Bosne i Hercegovine iz susjedstva.

''Želim posebno istaknuti da će Bosna i Hercegovina aktivno raditi na implementaciji Agende 2030. Radit ćemo na izgradnji povjerenja i solidarnosti. Kroz odbacivanje diskriminirajućeg etničkog koncepta, istovremeno ćemo odbaciti i sistem u kojem dominiraju nepotizam i korupcija, te nas na taj način dovesti u red demokratskih i zrelih društava'', zaključio je predsjedavajući Predsjedništva BiH Željko Komšić u obraćanju na generalnoj debati 78. zasjedanja Generalne skupštine Ujedinjenih naroda.