Tekst članka se nastavlja ispod banera
''Prošla je još jedna godina u kojoj građani nisu vidjeli odlučnu akciju da se obračuna s korupcijom, takvu koja bi ih uvjerila da vrijedi ostati u ovoj državi i da će sustav osigurati vladavinu prava u kojoj će uživati u jednakosti pred zakonom'', kaže za Bljesak.info Denis Džidić, izvršni direktor Balkanske istraživačke mreže Bosne i Hercegovine (BIRN BiH).
Džidić kaže kako prema statistici, relevantnim domaćim i međunarodnim izvještajima te generalnom dojmu nekoga tko prati borbu protiv korupcije, u 2021. godini nije došlo do očekivanog napretka u borbi protiv korupcije.
''Uz pozitivne pomake u Kantonu Sarajevo radom lokalnog ureda za borbu protiv korupcije te druge lokalne inicijative koje su tek u povoju, u BiH nije došlo do strateške reforme u borbi protiv korupcije'', kaže Džidić i navodi kako se državno tužiteljstvo, u godini kada je došlo do promjene glavnog tužitelja, nije uspjelo odlučno obračunati s korupcijom.
Kaos i guranje pod tepih
''Optužnice koje smo vidjeli ove godine našle su se pod kritikama da su politički motivirane i tek trebamo vidjeti njihove rezultate. Bez obzira na to, njihova količina i doseg nisu takvi da opravdaju rad najvećeg tužiteljstva u državi'', kaže Džidić ističući kako je nastavljena praksa optužnica za nisku korupciju.
''Tužiteljstvo BiH je'', naglašava, ''propustilo preuzeti neke predmete s nižih razina, što se posebno odnosi na predmete korupcije tijekom pandemije iz Republike Srpske''.
Aladin Abdagić, glavni i odgovorni urednik Centra za istraživačko novinarstvo, kaže za Bljesak.info kako samo možemo reći da je korupcija napredovala.
''Borba protiv korupcije nije napredovala nego je nazadovala. Pažnju javnosti, međunarodne zajednice, važnijih bh. političkih aktera ali i pravosudnih organa preuzela je trenutna konfuzna politička situacija. Ovako vještački izazvana situacija pokazala je sve slabosti pravnog sustava i odsustvo pravovremene reakcije istražnih institucija. Ne tako davno imali smo u javnosti informacije o više sumnjivih javnih poslova vezanih za zloupotrebe pozicija, potrošnje javnog novca i ugrožavanja života građana na nivou cijele BiH. Međutim, opći dojam je da trenutni kaos koji imamo u zemlji polako ali sigurno sve koruptivne anomalije gura pod tepih i konačno u zaborav'', kaže Abdagić.
Ivana Korajlić, izvršna direktorica Transparency Internationala u BiH kaže kako je borba protiv korupcije na razini incidenta i to ''samo kada se radi o sitnim slučajevima ili pokreću populističke inicijative koje uglavnom ne donose rezultate''.
Godinu pojele krize
''Ključni zakoni koji bi trebali unaprijediti borbu protiv korupcije stoje u proceduri ili se uopće ne usvajaju, a imamo i pokušaje uništavanja i onih mehanizama koji već postoje. Vidljiv je trend sve agresivnijih pokušaja urušavanja institucija, dok su neki procesi oko unapređenja ključnih zakona otišli u potpuno pogrešnom pravcu'', rekla je Korajlić navodeći kako su to Izborni zakon BiH i Zakon o sukobu interesa BiH.
Naglasila je kako se u Federaciji Zakon o sukobu interesa ne primjenjuje od 2013., a zakon o zaštiti prijavitelja korupcije nikada nije usvojen.
''Broj optužnica za korupciju u 2020. godini je prepolovljen, a samo pravosuđe potresaju brojne afere. Sveukupno, sve ono što se očekivalo da se uradi tijekom 2021. jer je neizborna godina, te isticana kao jedinstvena prilika za ispunjavanje prioriteta, propušteno je, a godinu su pojele inscenirane krize, sukobi i blokada institucija'', navela je.
Dok nam je iz Tužiteljstva BiH rečeno kako će podatke o predmetima iz ove godine objaviti početkom sljedeće, Džidić kaže kako je državno tužiteljstvo ove godine podiglo tek deset optužnica za koruptivna krivična djela, od kojih je devet potvrđeno, a jedna je odbijena.
Visoka korupcija (samo) Selme Cikotića
''Podignuta je samo jedna optužnica i potvrđena za visoku korupciju protiv Selme Cikotića. Tu se radi o predmetu koji je sada već jako star i trebao je biti procesuiran ranije. Ove smo godine vidjeli presudu Kemalu Čauševiću nakon višegodišnjeg suđenja. Usprkos presudi od devet godina zatvora, ostaje kritika da je u ovom predmetu i dalje optuženo malo odgovornih. Druge presuda na državnoj razini bile su na šest mjeseci'' ističe Džidić.
Istaknuo je kako je očit i izostanak odgovornosti da se napuste funkcije u trenutku potvrđivanja optužnica sada su već postala norma pa imamo više dužnosnika koji rade odgovorne poslove dok se protiv njih vode krivični postupci po jako ozbiljnim optužbama.
Abdagić kaže kako ne bi izdvajao ni jedan korupcijski slučaj posebno jer bi svaki korupcijski slučaj trebalo tretirati jednako.
''Naravno, javnosti su najvažniji oni skandali u kojima se pojavljuju prepoznatljiva imena ili osobe koje obavljaju visoke funkcije. Međutim, stava sam da se svaka korupcijska aktivnost treba isto tretirati i što prije procesuirati. Znamo da korupcija ima nesagledivu štetu za funkcioniranje države i društva i tu se ne bi trebao praviti kompromis niti sa jednim slučajem'', naveo je urednik CIN-a.
No, Džidić kaže kako je jedan od najvećih korupcijskih slučajeva u 2021. godini otkriće da se u bolnicama u Republici Srpskoj nije koristio medicinski nego industrijski kisik
''Zbog povezanosti firme koja je nabavljala kisik s vlastima ovo je osim medicinskog i korupcijski skandal. Vjerojatno jedan od ilustrativnih kako korupcija može direktno utjecati na zdravlje i živote ljudi. Koliko je pogubna korupcija po zdravstvo u BiH mislim da ćemo tek otkrivati'', kaže Džidić. Koji smatra da je značajno bilo i otkriće razgovora direktora obavještajne agencije i glavne državne tužiteljice u kojem govore direktno o predmetu koje tužiteljstvo vodi protiv njega.
Optužnica protiv Osmice
''Nakon ovog razgovora Gordana Tadić je i smijenjena zbog disciplinske odgovornosti za nekorištenje automatskog sustava dodjele predmeta i neprovođenja sigurnosnih provjera. U isto vrijeme predsjednik Državnog suda Ranko Debevec oslobođen je odgovornosti za neprijavljivanje imovine u inozemstvu i neprimjerenog kontakta sa tužiteljicom koja ga je istraživala. Ta dva disciplinska postupka su bila značajna za rad pravosuđa u BiH'', smatra direktor BIRN-a.
Navodi i kako je nemogućnost privremene parlamentarne komisije za utvrđivanje stanja u pravosuđu da objavi svoj izvještaj ove godine također svojevrsni korupcijski skandal jer pokazuje koliko blokada u borbi protiv korupcije postoji.
''Još jedan važan predmet bila je optužnica protiv direktora obavještajne agencije za zloupotrebu položaja kada je istraživao tko je podnio anonimnu prijavu. Slučaj je završen oslobađajućom presudom ali BIRN BiH je pisao da ovakav način odnosa prema anonimnim prijavama može obeshrabriti prijavitelje da prijave korupciju. Ove godine važna je bila i presuda Nerminu Aleševiću u kojoj je oslobođen odgovornosti. Važno u cijelom slučaju jeste da su odluke Tužiteljstva da mu ne dodijeli imunitet i optuži njega kao prijavitelja korupcije dovela do nekažnjivosti policijskog inspektora. Već ranije u ovom slučaju odgovornosti je bio oslobođen tadašnji predsjednik VSTV-a Milan Tegeltija. Suđenje za nabavku respiratora u Federaciji ostaje jedan od najvažnijih predmeta korupcije u BiH. Nabavka pokretne bolnice u Republici Srpskoj sa druge strane je i dalje pod istragom ali i zaboravljena'', podsjeća Džidić.
Tko je platio Čovićevu knjigu?
Korajlić pak kaže kako smo toliko navikli na korupcijske afere, da je postalo teško nešto izdvojiti i ''da više se gotovo ni jedna ne doživljava kao skandal, već nešto uobičajeno o čemu ćemo pričati nekoliko dana i arhivirati''.
''Ovu godinu su ponovo obilježili nastavci i posljedice afera vezano za sektor zdravstva i nabavke medicinske opreme. Jedna od najvećih je svakako vezana za nabavku kisika, gdje je zapravo prvu prijavu koja se odnosila na bolnicu u Trebinju pokrenuo TI BiH još ranije, a da bi se kasnije utvrdile sve razmjere i potpuno višegodišnje odsustvo bilo kakve kontrole. Nadalje, ne treba zaboraviti ni još uvijek aktualni pokušaj kupovine zgrade Uprave za neizravno oporezivanje za višestruku vrijednost od procijenjene I to od jedinog ponuđača koji je prethodno osuđivan i koji je kum Milorada Dodika, koji je sjajan primjer sprege političkih i međustranačkih dogovora i kriminala, zajedno s brojnim drugim neistraženim aferama u UNO'', kaže Korajlić koja također navodi snimku razgovora direktora OSA-e i bivše glavne tužiteljice.
Kaže kako se u ovom slučaju otvoreno priznaje da se „visoka korupcija ne može raditi“.
''Brojni su drugi slučajevi bili ponovo namještenih konkursa, spornih imenovanja, namještenih tendera, podsticaja i slično, ali sad bismo mogli tome posvetiti prostora barem onoliko koliko je, na primjer, stranica u četvorotomnoj knjizi Dragana Čovića, za koju i dalje ne možemo dobiti informacije na koji način je financirana'', kaže Korajlić.
Džidić smatra kako će sljedeća godina biti ključna za vladavinu prava u BiH.
''Sve što vidimo da se dešava, sve nestabilnosti, posljedice su nekažnjivosti i slabog dometa vladavine prava. Sljedeća godina bit će ključna i sankcije koje se najavljuju mogle bi nadamo se promijeniti klimu odnosa prema borbi protiv korupcije u BiH. Jedna stvar po kojoj ćemo znati da je počeo stvarni obračun sa korupcijom jeste kada vidimo 'velike ribe' na optuženičkim klupama'', kaže.
Obračun kao predizborno sredstvo
Upozorava i kako je sljedeća godina izborna te da je stoga teško očekivati da će postojati politička volja za borbu protiv korupcije.
''Jedini način da toga zaista dođe jeste pritisak izvana ili odlučniji pritisak građana. Ukratko, naredna godina može biti velika šansa za konačni obračun s korupcijom. Svako dalje čekanje napravit će nepovratne posljedice po društvo'', rekao je.
Koraljić smatra da u 2022. godini jedino možemo očekivati da se obračun koristi kao predizborno sredstvo i ponovo pravosudne institucije stave u službu političkih obračuna s protivnicima.
''To neće biti ništa novo, osim što su pred nekim od institucija sada još veći izazovi zbog prijetnji ukidanjem. Sljedeće godine nas očekuju izbori i sve će biti podređeno tome, ako ih bude, naravno. Smatramo da za sljedeću godinu zato treba biti glavni prioritet da se osigura održavanje izbora prvo, odnosno da se spriječe zaprijećene blokade izbornog procesa, a zatim da se osigura adekvatan nadzor nad provođenjem izbora, jer sudeći prema već sada užarenoj atmosferi i krizi, da je kleptokratama u BiH sada bitnije nego ikad da održe kontrolu, a i prema svemu onome što smo vidjeli tijekom prošlih izbora, možemo očekivati nezapamćene pritiske i zloupotrebe, koliko god to ponavljali pred gotovo svake izbore'', zaključila je Korajlić.
