Sjednica Zastupničkog doma

Krišto: Pitanje Izbornog zakona dovodi u pitanje integritet BiH

''Ono što je predložio Klub hrvatskih izaslanika je u popunosti sa Ustavom BiH, provodi odluke Ustavnog suda i ni na koji način nije diskriminirajuće'', smatra Krišto.
Vijesti / Politika | 31. 01. 2018. u 15:59 Fena

Tekst članka se nastavlja ispod banera

  / Bljesak.info

Predsjedavajuća Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine (PSBiH) Borjana Krišto kazala je danas da se po do sada iznesenim stavovima u pogledu prijedloga Izbornog zakona za koje se zalažu Stranka demokratske akcije (SDA) i Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) može zaključiti da ti zakoni neće biti prihvaćeni, što, po njoj, prije svega govori o negiranju BiH, pa i jednog od konstitutivnih naroda.

''Ono što je predložio Klub hrvatskih izaslanika je u popunosti sa Ustavom BiH, provodi odluke Ustavnog suda i ni na koji način nije diskriminirajuće'', smatra ona.

Bez obzira na to kakav će biti ishod danas na sjednici Zastupničkog doma, istaknula je Krišto, u BiH se mora postići dogovor u vezi ovakvih stvari jer se dovodi u pitanje opstojnost, politička stabilnost i sigurnost BiH, pa čak i njen integritet.



''Stoga se oko takvih stvari uistinu mora dogovoriti na razini političkih predstavnika svih konstitutivnih naroda jer je to budućnost BiH'', podvukla je.

Jasno je naglasila da ukoliko se BiH želi prihvatiti kao država tri konstitutivna naroda, onda ti narodi i Ustavom i Izbornim zakonom moraju biti jednakopravni.

''Ukoliko se prihvaćaju odluke Ustavnog suda, onda su principi jasni i do rješenja se može doći vrlo brzo'', zaključila je Krišto.

Zastupnik stranke SNSD u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine (PSBiH) Nikola Špirić ponovio je stav SNSD-a da podržavaju prijedlog Izbornog zakona BiH za koji se zalaže Hrvatski narodni sabor (HNS), jer, kako je rekao, djelomično rješava poziciju Srba u Federaciji BiH koji nisu konstitutivni od Daytonskog mirovnog sporazuma.

Taj prijedlog, istaknuo je, ne rješava spomenuti problem u cjelosti, međutim ipak predstavlja pomak, dok prijedlog Stranke demokratske akcije (SDA) to ne čini.

''Ne glasamo mi za to zbog Hrvatske demokratske zajednice (HDZ), iako se oni žale na nekonstitutivnost i objektivno na neravnopravnost, nego to činimo da bi popravili položaj Srba koji žive u FBiH'', kazao je Špirić novinarima u Sarajevu.

Predsjedavajuća Kluba zastupnika Srpske demokratske stranke (SDS) Aleksandra Pandurević podvukla je da će Savez za promjene biti protiv oba prijedloga Izbornog zakona, onog koji je predstavila SDA te prijedloga HDZ-a.

''Jasno smo rekli da Izborni zakon mora biti plod dogovora i partnera u Federaciji BiH i sve ono što nije u suprotnosti s interesima srpskog naroda i Republike Srpske, mi ćemo podržati. Nećemo sudjelovati u bilo kakvom preglasavanju dva naroda protiv trećeg, jer to nikada nije donijelo dobro ovoj zemlji'', naglasila je i uputila apel političkim faktorima u FBiH da riješe konstitutivnost Srba u četiri kantona s hrvatskom većinom.

Zastupnik Demokratske fronte (DF) Damir Bećirović mišljenja je da, kada je u pitanju Izborni zakon, dolazi do sudara koncepta podijeljene i koncepta građanske države.

''Sada trebamo odlučiti da li želimo podijeljenu državu iz koje će ljudi bježati ili državu koja će biti uređena poput razvijenih europskih država'', kazao je.

Zamjenik predsjedavajuće Zastupničkog doma PSBiH Šefik Džaferović (SDA) izrazio je očekivanje da će prijedlog Izbornog zakona koji je iznijela ova stranka biti prihvaćen na današnjoj sjednici Zastupničkog doma u prvom čitanju te da će prijedlog HDZ-a biti odbijen.

On smatra da prijedlog SDA treba biti prihvaćen jer udovoljava standardima iz odluka Europskog suda za ljudska prava, standardima Ustava FBiH te standardima odluka Ustavnog suda BiH.

''Međutim, treba učiniti sve u BiH kako bismo do dana objave održavanja izbora imali izmijenjen Izborni zakon, koji je bar minimalno dopunjen odredbama koje je Ustavni sud BiH stavio na snagu'', istaknuo je.

Ukoliko se to ne dogodi, zakjučio je Džaferović, međunarodna zajednica, prvenstveno OHR, mora reagirati, jer su obavezni da inetrveniraju u ovakvim situacijama.

Kopirati
Drag cursor here to close