Kutle: Komšić je neokrunjeni kralj demagogije u bh. politici

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Do krajnjih granica zaoštreni su prijepori oko izmjena izbornog zakona u Bosni i Hercegovini. Za razliku od postojećeg koji je nefunkcionalan i diskriminacijski, izmijenjeni izborni zakon u BiH bi trebao postati funkcionalan i prihvatljiv svima te kao takav doprinijeti demokratizaciji cjelokupnog sustava.

Izmjene izbornog zakonodavstva moraju dovesti do razrješenja svojevrsnog gordijskog čvora po pitanju presude Suda za ljudska prava u Strasbourgu u slučaju „Sejdić-Finci“ i izbora u Gradu Mostaru te zajamčiti potpunu ravnopravnost Hrvata u izbornom procesu, poglavito kada je u pitanju izbor izaslanika u Dom naroda FBiH i članova Predsjedništva BiH.

Tri ključne političke pozicije

Novi izborni zakon bi trebao otkloniti zapreke približavanju EU i biti početak normalizacije odnosa u BiH, smatra i politolog Goran Kutle i asistent na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru, nakon čega bi mogle uslijediti i druge nužne korijenite reforme u političkom i ekonomskom sustavu BiH.

„No, po svemu sudeći, mi smo od toga svjetlosnim godinama daleko. U formalno pravnom smislu cijeloj BiH, a posebno FBiH, prijeti opasnost sindroma „dugogodišnjeg nebiranja“ iz Grada Mostara. Ipak, kada je BiH u pitanju nikad ne možete nešto sa stopostotnom sigurnošću predvidjeti po pitanju političkih procesa. Nitko nam, primjerice, ne može jamčiti kako se neće dogoditi neka nova intervencija međunarodne zajednice preko svoga Visokog predstavnika, ili kako se opet neće demonstrirati sila u smislu ignoriranja presude Ustavnog suda i pokušaja nametanja političkih predstavnika preko izbora koji se ne bi smjeli održati po postojećem protuustavnom zakonu“, istaknuo je Kutle u razgovoru za Bljesak.info.

On ističe kako u razmatranju nužnosti izmjena izbornog zakona u BiH treba analizirati tri ključne političke pozicije – poziciju međunarodne zajednice, zatim poziciju Bošnjaka kao najbrojnijeg naroda i njihovih političkih predstavnika bez obzira s koje strane dolazili te poziciju Hrvata kao najmalobrojnijeg naroda i njihovih političkih predstavnika.

„Zanimljiva je svakako pozicija međunarodne zajednice/OHR-a, prije svega kako s njihove strane dolaze velike potpore izmjeni izbornog zakona i njegovog usklađivanja s Ustavom, pri čemu bi to bilo sjajno da upravo oni sami ne snose veliki dio krivnje zašto je uopće ovakav zakon na djelu ili zašto godinama nema izbora u Gradu Mostaru. Mnoge njihove mjere u prošlosti su bile suprotne Ustavu i nisu bile podržane od političkih predstavnika svih naroda građana pa je pozivanje na poštivanje Ustava s njihove strane u najmanju ruku licemjerno“, ističe Kutle i dodaje kako nam ostaje vidjeti hoće li ponovno intervenirati ili se držati po strani te drugima dijeliti lekcije preko medija.

Nužnost promjene bošnjačke pozicije

Trenutačna pozicija Bošnjaka i njihovih političkih predstavnika je, smatra naš sugovornik, zadržati status quo ili napraviti neke minimalne kozmetičke promjene koje bi i dalje omogućavale izborni inženjering nad Hrvatima pa i Srbima i ostalima u FBiH.

„Kako bi došlo do izmjena izbornog zakona nužna je promjena i bošnjačke pozicije. Ako žele dobro Bosni i Hercegovini u koju se toliko kunu, politički predstavnici Bošnjaka bi trebali razmisliti da „političke paranoje“ o „podjeli Bosne“ i „fašistima“ iz druga dva naroda ostave po strani i probaju stati u poziciju Hrvata. Dakle, trebaju razmisliti zašto su Hrvati toliko nezadovoljni i pokušati ponuditi neko rješenje koje ne bi diskriminiralo veliku većinu Hrvata, a istovremeno bi i njima odgovaralo“, poručuje Kutle u razgovoru za Bljesak.info.

Obrazlažući trenutačnu poziciju hrvatskog naroda, Kutle smatra kako izgleda samo Hrvatima i njihovim predstavnicima odgovara dijalog, jer svi drugi drže zacementirane pozicije.

„Hrvatima se često spočitava manjak stranačkog pluralizma, ali upravo izmjenama izbornog zakona omogućila bi se pojava pluralizma u hrvatskom političkom tkivu. Spočitava se i kako građani s većinskih hrvatskih područja uglavnom bolje žive, ali to ne znači kako Hrvatima treba onemogućiti ostvarivanje političkih prava. Hrvatski predstavnici su nudili više prijedloga za izmjene izbornog zakona o kojima bi se i te kako dalo polemizirati, ali svaki od tih prijedloga je glatko odbijen s druge strane. Ipak predstavnici Hrvata bi trebali snažnije i jasnije artikulirati interese naroda kojega zastupaju, a pitanje je kako će se postaviti u situaciji ako bi se izbori održali po postojećem zakonu“, istaknuo je Kutle.

Komšićeva politika vrlo pogubna za BiH

Najava ponovne kandidature Željka Komšića za hrvatskog člana Predsjedništva BiH prouzročila je burne reakcije na bh. političkoj sceni. Iz najjače hrvatske stranke (HDZ BiH) njegovu su kandidaturu protumačili „kao rušenje temelja Bosne i Hercegovine i ponovno izrugivanje hrvatskom narodu“.  Iako slično razmišljanje o njegovoj kandidaturi ima i velika većina Hrvata u cijeloj BiH, Komšić je poručio kako hrvatskom narodu nudi „obraz u svakom smislu“.

„Željko Komšić je jedno jako egocentrično političko lice iako ima ogromnu konkurenciju po cijeloj BiH u toj osobini. No, on najviše odskače i ponovno se pokazuje kao neokrunjeni kralj demagogije u bh. politici. Izgleda da  je uvjeren kako će se svi problemi riješiti samo zbog njegove „veličanstvene“ pojave i uredno počešljane frizure te kako je svaki građanin BiH presretan kada on lupne šakom od stol i ne da „fašistima da dijele Bosnu““, naglašava Kutle i objašnjava kako Komšićeva politika, iako bez ikakvog konkretnog sadržaja, s puno buke i galame još uvijek prolazi kod dijela neukih masa.

„Tako je Željko „prava raja“ i „drug“ i „istinski patriota“ kako ga već sve kite njegovi sljedbenici, ali njegova politika se pokazala vrlo pogubna i za BiH, a posebno odnose između Hrvata i Bošnjaka, tako da bi eventualni ponovni izbor u predsjedništvo BiH značio barem 10 koraka unazad u pronalasku nekog normalnog i funkcionalnog modela za ustroj ove zemlje“, dodaje.

Politička scena u BiH je, zaključuje Kutle u razgovoru za Bljesak.info, sita likova i „bukadžija“ koji ne razumiju bit BiH kao države, a jedan od takvih je i sam Komšić, koji niječu već formirane i duboko povijesno ukorijenjene identitete.