Mandat Vijeća ministara BiH obilježile blokade i nerad

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Političari u Bosni i Hercegovini ne mogu se pohvaliti rezultatima rada u mandatu kome se bliži kraj.

Na europskom putu odavno je zastoj, većina ekonomskih mjera koja bi građanima i ekonomiji pomogla u inflaciji je izostala.

Mandatno razdoblje od 2018. do 2022. obilježile su brojne blokade rada institucija, ali i pandemija covid-19, koja je još jednom pokazala nefunkcionalnost državnog aparata. Po mnogima je najviše zakazalo Vijeće ministara BiH.

Ministri su u ovom mandatu redovno zasjedali 54 puta. Prema podacima dostupnim na web stranici Parlamentarne skupštine BiH, od kraja 2019. do danas, svega deset zakonskih prijedloga došlo je iz ove institucije, a u mandatu ih je bilo 68, javlja BHRT.

Osam zakona je doneseno i objavljeno, jedan prijedlog je u proceduri - Zakon o javnim nabavkama, dok je jedan - Zakon o visokom sudskom i tužiteljskom vijeću odbijen. Zbog takve statistike, mnogi ovaj saziv Vijeća ministara ocjenjuju najgorim u povijesti.

"Jako malo nekih rješenja koja bi mogla koristiti građanima Bosne i Hercegovine je provedeno na ovom nivou vlasti. Jako malo je urađeno na europskim zakonima, ako uzmemo ove zakone koji su navedeni, odnosno mjere iz 14 prioriteta iz Mišljenja Europske komisije tek je jedna u potpunosti provedena, neke su tek zagrebane", kaže urednik portala Istinomjer Dalio Sijah.

Ne treba zaboraviti da se i na početak rada Vijeća ministara, odnosno na formiranje vlasti u Bosni i Hercegovini od provođenja izbora čekalo duže od godinu dana. Prva kočnica u ovom mandatu povučena je zbog politike prema NATO savezu.

"Ali se onda ispostavilo zapravo da, još jedan dokaz kako su političari koji god uzmu vlast majstori u izmišljanju kriza. Sada se više vjerojatno nitko više i ne sjeća što je bio razlog te odgode. Nakon toga, sve što se dogodilo je pokazalo da nema ni volje ni spremnosti niti znanja da se bilo što konkretno radi. Sve se svelo na otaljavanje posla", mišljenja je novinar Ranko Mavrak.

Nakon prve blokade dolazi pandemija koronavirusa, svjetska kriza koja je pokazala kakav nam je zdravstveni sustav, ali i kakva je državna vlast. Većina mjera kojima se pokušavalo pomoći zdravstvu, građanima i gospodarstvu pala je na entitete, a državne institucije, koje su uporno skidale odgovornost sa sebe pokazale su koliko nisu u stanju čak ni da koordiniraju.

Vijeće ministara i ovdje je prednjačio. Politolog Mladen Bubonjić smatra da se neefikasnost institucija treba staviti u širi kontekst.

"Narativna matrica je sve oštrija kao i govor mržnje i u jednoj takvoj konstelaciji odnosa od strane njih koji proizvode takav narativ, teško je očekivati da bilo kakav dogovor mogu da postignu a kamoli da nešto rade. Što se tiče odgovornosti, opće je poznato da smo mi jedno društvo neograničene neodgovornosti", napominje Bubonjić.

Posljednja blokada rada Vijeća ministara, nastala krajem srpnja prošle godine nakon što je bivši visoki predstavnik Valentin Inzko nametnuo izmjene Krivičnog zakona BiH kojima se kažnjava negiranje genocida, trajala je oko tri mjeseca. Predstavnici vlasti i opozicije iz Republike Srpske povukli su se iz rada u institucijama, ali, i nakon povratka, neko vrijeme su blokirali donošenje odluka. Ako se još aktualni saziv poredi sa prethodnim, brojke su znatno drugačije. Od 147 prijedloga zakona u mandatu 2014. - 2018, ministri su u proceduru uputili 61.