Mediji pristrano izvještavali u predizbornoj kampanji

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Pristranost u izvještavanju, podzastupljenost kandidatkinja i dominantna prisutnost izabranih dužnosnika i stranaka u vlasti u medijskim sadržajima, neki su od zaključaka drugog preliminarnog izvještaja monitoringa medija u vrijeme predizborne kampanje 2018. koji je u srijedu predstavljen u Sarajevu, priopćeno je iz Udruge BH novinari.

Informiraju li mediji?

Monitoring je organiziran sa ciljem utvrđivanja je li i koliko mediji doprinose da građani naprave informiran izbor, te izvještavaju li mediji u interesu političkih subjekata ili u interesu građana. Profesorica Lejla Turčilo, autorica metodologije i preliminarnog izvještaja, predstavila je ključna zapažanja monitoringa medija u razdoblju od 7. rujna, dana početka predizborne kampanje, do 5. listopada, odnosno do dana izborne šutnje.

''Prema pokazateljima monitoringa, ne možemo tvrditi da su mediji, a posebno javni servisi, pružili dovoljno informacija građanima, a koje bi im omogućile informiran izbor'', rekla je Turčilo i dodala kako je neprikladan govor bio prisutan u relativno malom procentu u samim medijskim sadržajima, ne računajući komentare posjetitelja na news portalima.

Copy-paste

Od analiziranih 22.566 sadržaja u medijima, objavljenih tijekom izborne kampanje, izbornih sadržaja bilo je 5.290 izbornih sadržaja, odnosno 23 posto. Na javnim servisima se ovaj postotak kretao u rasponu od 1 do 3 posto, dok je u sadržajima privatnim medijskih kuća bilo 5-6 posto izbornih sadržaja.

Mediji su se zadržali na pukom prenošenju aktivnosti političkih subjekata. Novinari su uglavnom autori priča vezanih za izbore, uz manji udio prenošenja priopćenja političkih subjekata (5,6 %). U 53,55 posto sadržaja novinari su potpisani kao autori tekstova ili priloga, dok u nešto manje od trećine sadržaja autorstvo uopće nije navedeno.

Maskiranje sugovornika

Kvalitativna analiza podataka dobivenih kroz monitoring medija pokazala je dva oblika medijske pristranosti prema političkim subjektima. Blaga pristranost podrazumijevala je korištenje afirmativnog jezika i nerazmjerno pravo na odgovor kroz neproporcionalno predstavljanje političkih subjekata, odnosno favoriziranje određenih političkih subjekata.  

''Otvorenu pristranost je bilo lakše analizirati jer ju karakteriziraju promotivni prilozi političkih partija, uokvirivanja i spinovanja te maskiranje funkcija sugovornika'', istaknuo je istraživač i magistar komunikologije, Borislav Vukojević.

Kandidatkinja 15%

Neprikladan govor bio je jedna od podtema analiziranih u okviru monitoringa medija i zabilježen je pad njegovog udjela u izbornim sadržajima (8,3 posto) u odnosu na prethodne kampanje.

''Nositelji neprikladnog govora su uglavnom bili nemedijski akteri, odnosno politički subjekti i predstavnici, a primjetan je trend izostanka reakcije novinara na neprikladan govor naročito u živim emisijama'', dodao je Vukojević.

Kad je riječ o kandidatkinjama, u monitoriranom izbornom sadržaju prisutne su u 15% slučajeva, što govori da su značajno podzastupljene. Odnos medija prema kandidatkinjama je bio uglavnom neutralan.

Dominiraju vladajući

Tri najčešće prisutna politička subjekta u medijskih sadržajima koji su analizirani su političke stranke SDA, SNSD i HDZ, dok novi subjekti političke scene u BiH imaju značajno manje prilike i prostora za pojavljivanje u medijima. Velike i etablirane stranke koje već participiraju u vlasti imale su najveći prostor u medijima, što se objašnjava i činjenicom da su njihovi članovi nositelji javnih funkcija.

Monitoring medija u vrijeme predizborne kampanje Općih izbora 2018. provodi se na uzorku od 30 privatnih i javnih medija (pet tiskanih, 15 elektroničkih i 10 informativnih portala), u razdoblju od 7. rujna do 10. listopada 2018. godine. Realizira se u okviru BASE projekta - 'Izgradnja odgovornosti i sustava u izborima' - koji financiraju Europska unija i USAID, a provodi konzorcij BH novinari – Boram i Koalicija Pod lupom, priopćeno je iz BH novinara.