Mehmedović predstavio 'Naprijed' – Što sprema nova politička stranka u BiH?

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Osnivač i predsjednik stranke "Naprijed“ Šemsudin Mehmedović danas je u Sarajevu službeno predstavio ovaj novi politički pokret u BiH, za koji je rekao da ima cilj da očuva državu i okupi probosanske snage u platformu Nove bosanske politike.

Mehmedović je bivši član Stranke demokratske akcije, a novu stranku odlučio je osnovati 3. siječnja.

Umjereni centar

Tvrdi da su na bazi političke platforme radili stručnjaci te da su definirani politički ciljevi ''nove bosanske politike na temelju kojih će se članovi stranke truditi da BiH vrate na mjesto koje joj pripada''.

'''Naprijed' je u političkom spektru pozicionirana kao stranka umjerenog centra, liberalno-demokratske političke orijentacije. Država za koju će se stranka zalagati je sekularna, a društvo oblikovano sve četirima monotesitičkim religijskim identitetima potpuno kompatibilnim s osobenim bosankim identitetom i sekularnim univerzalnim humanizmom'', kazao je Mehmedović.

Naveo je kako su politički ''odnosi u BiH su jako opterećeni i karakterizira ih stalna politička kriza'' kao i da ''političke snage koje zauzimaju pozicije vlasti ničim ne pokazuju da su spremni da se založe za prosperitet države''.

Ego

''U RS prevladavaju politički narativi i praksa podrivanja institucija i ustavno-pravnog poretka BiH. Ataci na institucije BiH kao što su Ustavni sud, UNO, OS nisu ništa drugo do antidržavno djelovanje. Jasna je i politika balansiranja koja neskriveno koketira sa separatističkom politikom u RS a istovremeno ostavlja mogućnost da se izrazi deklarativna podrška državi dok u političkoj praksi priskrbljuje rješenja koja će biti u korist samo jednog kolektiviteta, ovakva je politika HDZ-a. S treće strane prisutna je politika koja se zdušno na deklarativnoj razini zalaže za državu. Politička praksa ih potpuno demantira. Oni koji za sebe smatraju da im pripada ekskluzivitet zna patriotizam i državotvornost, ne mogu biti shvaćeni ozbiljno sve dok ih opterećuju nepotizam, kriminal, korupcija i sudske afere. Nisu dobre ni politike koje imaju servilan odnos naspram ultimativnih političkih zahtijeva iz Banja Luke i Mostara'', rekao je.

Pozvao je sve političke faktore da se izdignu iznad ''vlastitog ega i ujedine se u savez koji će moći odgovoriti izazovima koji slijede''. Govoreći o statutu stranke, kazao je kako će biti poligon da svi članovi jasno i glasno kažu svoje mišljenje.

Minimum

''Minimum ispod kojega nećemo ići jeste da s onima kojima budemo surađivali da imamo zajednički sadržilac – država BiH'', dodao je i naveo kako ''nema nazad, samo možemo ići naprijed''.

Kaže kako je cilj stranke ''ukloniti daytonske političke barijere koje usložnjavaju proces političkog odlučivanja, zatim izgraditi bosanski identitet koji prevazilazi dejtonsku etnonacionalnu matricu podjela, kao i razviti bosanske političke narative''.

Mehmedović je danas predstavio dio tima kojeg, između ostalih, čine Vedad Silajdžić, Mijo Ćosić, Nedžad Koldžo, Muhamed Ibrahimović, Izet Hadžić, Lejla Hadžić, Sead Čirkin, Izet Spahić, Gordana Ćehović, Alma Kameljaš, Mehmedalija Karamujić…

Podsjetimo, Mehmedović je bio jedan od osnivača SDA koju je napustio zbog neslaganja s načinom na koji Bakir Izetbegović vodi stranku pa ju je napustio krajem prošle godine.

Mehmedović nakon rata postaje ministar unutarnjih poslova Zeničko-dobojskog kantona. Na ovoj funkciji je ostao do 1998. godine, kada je imenovan za ministra prometa i komunikacija u kantonalnoj vladi. Također, od 1996. bio je i zastupnik u Parlamentu Federacije Bosne i Hercegovine, a 2006. godine je izabran za zastupnika u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH. Četiri godine kasnije ponovo je izabran u isti parlament.

Mehmedović je u listopadu 2018. po četvrti put izabran za zastupnika Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH. Mandat u državnom Parlamentu je osvojio i na izborima 2022. godine.

Uhićenja i optužbe za zločin

Inače, Državna agencija za istrage i zaštitu (SIPA) je u veljači 2013. godine prijavila Mehmedovića Kantonalnom tužiteljstvu ZDK-a zbog nedozvoljenog posjedovanja oružja i eksplozivnih materija, ali je Tužiteljstvo u srpnju 2014. odustalo od istrage.

Također, Mehmedović je sredinom srpnja 2013. godine uhićen zbog sumnje da je počinio ratni zločin. Tužiteljstvo BiH mu je stavilo na teret da je od proljeća 1992. do jeseni 1993. godine zatvarao Srbe civile na području općine Tešanj kada je bio načelnik Službe javne bezbjednosti Tešanj.

SIPA je podnijela Tužiteljstvu i izvještaj protiv Mehmedovića pod optužbom da je utjecao na svjedoke te prijetio svjedocima i policijskim službenicima SIPA-e tijekom njegovog uhićenja. Tada su sve prijave odbačene, a SDA je priopćila kako je ''zaprepaštena činjenicom da je Mehmedović uhićen od strane SIPA-e bez valjanih razloga i bez naloga Tužiteljstva''.

Mehmedović je, pisalo se u srpnju 2013. godine, na optužbe odgovorio kontraoptužbama prema tadašnjem direktoru SIPA-e Goranu Zubcu, kojeg je optužio da je ubio Bošnjaka na Ilidži probavajući pištolj kojeg je dobio od časnika JNA te je tražio da ''prestanu maltretirati njega i njegovu obitelj''.