Memorandum kao odgovor na Deklaraciju: Ne postoji institucionalna ugroženost hrvatskog naroda u BiH

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Svestrani razvoj dobrosusjedskih odnosa, utemeljenih na međusobnom uvažavanju, otvorenom i konstruktivnom dijalogu, te reciprocitetu i punom priznanju suvereniteta, teritorijalnog integriteta i političke neovisnosti, vitalni su interesi Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske.

Istaknuto je to danas na zajedničkoj raspravi o Nacrtu memoranduma o razumijevanju građanske javnosti i državotvorne političke volje Bosne i Hercegovine, koju su u Sarajevu inicirali i upriličili Hrvatsko narodno vijeće BiH (HNVBiH), Krug 99, Mostarski krug, Preporod, Srpsko građansko vijeće-Pokret za ravnopravnost (SGV-PR), Vijeće Kongresa bošnjačkih intelektualaca (VKBI) i Udruženje logoraša Grada Mostara (ULG Mostar).

Radi se o Nacrtu memoranduma, verziji dokumenta, koji predstavlja svojevrsni odgovor na Deklaraciju Hrvatskog sabora o položaju hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini, te poziv na jačanje međusobnog razumijevanja i javni dijalog, naslovljen na demokratsku javnost i Sabor Republike Hrvatske.

Nacrt memoranduma

Kako je uoči početka rasprave izjavio predsjednik Asocijacije nezavisnih intelektualaca Krug 99 Adil Kulenović, dokument utvrđen u formi nacrta otvoren je i za druge organizacije civilnog društva, kao i sve političke predstavnike u BiH kako bi se u narednih mjesec dana priskrbio odgovarajući legitimitet i utvrdio konačni tekst memoranduma koji će onda biti upućen na spomenute adrese - demokratskoj javnosti R Hrvatske i Hrvatskom saboru, kao i određenim međunarodnim institucijama.

Istaknuo je kako se radi o koraku, orijentiranom ka otvaranju dijaloga u kontekstu razumijevanja čvrste i nepokolebljive volje o tome što Bosna i Hercegovina jeste i što u budućnosti može biti u interesu svih građana i jačanja mira i stabilnosti u regionalnim i globalnim okvirima.

U osvrtu istim povodom, predsjednik HNV-a BiH Marinko Pejić izrazio je zadovoljstvo sadržajem dokumenta (Nacrta memoranduma) koji je u fokusu rasprave, a kojim je sveobuhvatno sagledano i analizirano sve ono što je loše u Deklaraciji Hrvatskog sabora, ali i ono što je na određeni način prihvatljivo.

''Nadam se ta će to imati pozitivnog odjeka u uspostavljanju prijateljskih odnosa s R Hrvatskom'', kazao je Pejić, navodeći kako je to preduvjet izgradnji prosperitetnije budućnosti dviju zemalja i svih naroda, uz puno uvažavanje nezavisnosti i integriteta BiH.

U osvrtu na širi kontekst i aktualna događanja, izrazio je razočarenje ponašanjem predsjednice R Hrvatske Kolinde Grabar-Kitarović koja ponovnim sastankom s turskim predsjednikom Recepom Tayyipom Erdoğanom u relativno kratkom vremenu šalje poruku „kako Hrvatska treba biti tutor Hrvata u BiH, a Turska tutor Bošnjaka u BiH“.

Naglasio je kako HNV podržava suradnju s Hrvatskom i Turskom i Srbijom i svima koji imaju dobru volju da poštuju neovisnost i integritet BiH, te da će se oduprijeti svima koji rade suprotno od toga.

Na značaj razmatranog dokumenta ukazao je i član HNV-a Ivo Komšić, istaknuvši značaj uključivanja nevladinog sektora u cjelini i drugih aktera javnog života u kreiranje javnog mnijenja, „jer nama javno mnijenje se stvara iz susjednih država, preko njihovih medija“.

''Veoma je važno da se javno mnijenje, odnosno što širi krug naših građana uključi u kampanju o tome i odbije ove napade koji nam dolaze iz susjednih zemalja'', kazao je Komšić, podsjećajući da je 9. siječanj (proslava neustavnog dana RS) bila demonstracija moći i utjecaja Srbije na stanje u BiH, kao što je bila Deklaracija o položaju Hrvata u BiH u Hrvatskom saboru.

Preispitivanje deklaracije

Generalni sekretar VKBI-a Emir Zlatar kazao je kako će ova asocijacija podržati i parafirati spomenuti memorandum, ocijenivši apsolutno neprihvatljivim da R Hrvatska ima bilo kakvu vrstu 'protektorata' ili supremacije nad BiH i insistirajući na apsolutnim reciprocitetnim, partnerskim i dobrosusjedskim odnosima.

Istovremeno, podcrtava kako je memorandum ujedno i poziv Hrvatskom saboru da preispita donesenu deklaraciju.

Predsjednik Mostarskog kruga Alija Behram kazao je kako dolazi iz grada koji već 12. godinu nema gradsko vijeće, uz opasku kako se, prema ocjeni kolega iz asocijacije koju predvodi, „ na rješenje Mostara čeka zajedno sa rješenjem tzv. trećeg entiteta, ili reinkarnacije tzv. HRHB kroz izmjene Izbornog zakona na čemu insistira HDZ, uz veliki broj pokrovitelja, pa i iz Europe koja nam želi držati lekcije o demokraciji“.

''Veliki broj građana Mostara je zabrinut i pita se u kom smjeru ide BiH s takvim susjedima'', ocijenio je Behram, navodeći kako je zabrinutost osim na zvanični Zagreb, adresirana i na zvanični Beograd.

Dodao je kako je okupljanje oko spomenutog dokumenta ujedno i izraz riješenosti da se u ime i u korist građana kaže 'glasno ne' svakoj vrsti podjela, a za dobrobit izgradnje normalne, građanske države u kojoj će svi konstitutivni narodi i Ostali uživati sva građanska prava u skladu s rješenjima koja nudi moderna Europa.

Sudionici javne rasprave usprotivili su se svojevrsnim pokušajima vraćanja u preddaytonsko vrijeme, odlučno se, kao je to i Nacrtu memoranduma istaknuto, suprotstavljajući platformi etno-teritorijalne podjele BiH na temelju ranijih velikodržavnih projekata i koncepcija.

Demokratski i izborni poredak BiH

U dokumentu se potvrđuje zauzimanje za mir, stabilnost i napredak jugoistoka Europe, te suprotstavlja pokušajima Hrvatske da kao potpisnica Daytonskog mirovnog sporazuma crpi bilo kakva paternalistička prava prema BiH, kao i reafirmaciji ratnih ciljeva tzv. HRHB.

Memorandumom se, među ostalim, potvrđuje načelo institucionalne i stvarne jednakopravnosti pripadnika konstitutivnih naroda uz puno uvažavanje prava i sloboda svih državljana BiH te da se europske vrijednosti u cijelosti ugrade u pravni sustav BiH.

Autori tog dokumenta, istovremeno, odbijaju da se demokratski i izborni poredak BiH tretira kao bilo kakav poseban slučaj izvan europske pravne stečevine, odnosno da se ozakoni većinski etnički izborni legitimitet u BiH naspram principa legitimiteta parlamentarne većine u formiranju vlasti, da se ozakoni etno-teritorijalni unitarizam i separatizam naspram funkcionalne države i nametne u suvremenom svijetu odbačeni model konsocijacijske demokracije koji bi u konačnici trajno uspostavio paralelizam vlasti razjedinjenog i segregiranog društva, te urušenu državu.

U Nacrtu memoranduma, potvrđuje se, također, potreba za sagledavanje položaja hrvatskog naroda u BiH, te, istovremeno, odbija da se položaj hrvatskog naroda u BiH sagledava separatno izvan usporedivog položaja druga dva naroda, nacionalnih manjina i građana BiH.

Ugroženost Hrvata

''Ne postoji institucionalna ugroženost hrvatskog naroda u BiH. Naprotiv, mimo konsocijalnog pravila za koje se zalažu tvorci Deklaracije, u BiH ne postoji proporcionalna zastupljenost u institucijama vlasti na svim razinama, već se koristi paritetni model koji poništava modele proporcionalne zastupljenosti i na koje ne utiče hrvatska malobrojnost. Domovi naroda kao i klubovi na kantonalnoj razini vlasti sastavljeni su paritetno, a u njima se odlučuje konsenzusom, bez mogućnosti preglasavanja. U Predsjedništvu države, Federacije BiH, Vijeću ministara BiH, također, kao nigdje u Europi. Vlada FBiH ima proporcionalan broj ministara iz sva tri naroda i mehanizme koji mogu zaustaviti svaku odluku koja se proglasi vitalnim interesom. Pariteti su i u pravosudnim organima vlasti, sigurnosnim, financijskim, poreznim i drugim agencijama. Odvajanje međutim državnih i političkih institucija na etničkoj osnovi u oblandi legitimnog predstavljanja ne samo što je u suprotnosti s temeljnih europskim vrijednostima i izbornim standardima, već bi nametanje samo unutrašnje etno-teritorijalne demokratizacije bio kraj svake države i demokratskog društva - navodi se, između ostalog, u Nacrtu memoranduma.

Nacrt memoranduma završava pozivom na prijateljski dijalog civilnog društva i političkih aktera Republike Hrvatske o svim otvorenim pitanjima.

Podsjetimo, Hrvatski sabor je polovinom prosinca s 81 glasom 'za', četiri suzdržana i 11 'protiv' izglasao Deklaraciju o položaju Hrvata u BiH.

U Deklaraciji se, među ostalim, poziva na izmjene bosanskohercegovačkog Ustava i Izbornog zakona radi, kako se navodi, ostvarenja jednakopravnosti hrvatskog naroda u BiH.

Deklaracija je, kako mediji prenose, izazvala brojne kontroverze zbog optužbi iz redova opozicije kako se radi o direktnom miješanju u unutarnja pitanja susjedne države, zbog čega je prvi tekst Deklaracije dijelom izmijenjen.