Novi predsjednik
Milanović: Hrvatskoj vojsci već neko vrijeme nije mjesto u Afganistanu
Tekst članka se nastavlja ispod banera
Novoizabrani hrvatski predsjednik Zoran Milanović u subotu je u Pazinu rekao kako Hrvatskoj vojsci već neko vrijeme nije mjesto u Afganistanu, te ocijenio da američka najava o do milijardu dolara za Inicijativu triju mora "nije ni za kavu".
Tri godine
"Hrvatska može potpuno sama odlučiti tako da se drži nekih džentlmentskih pravila i korektnosti. Za pola godine stvari treba postaviti drukčije", istaknuo je Milanović u izjavi novinarima, odgovarajući na pitanje hoće li Hrvatska sama odlučiti o povlačenju svojih vojnika iz Afganistana.
Pročitajte još
Dodao je da kada kaže "neko vrijeme" misli na razdoblje od već tri godine koliko hrvatskoj vojsci nije mjesto u Afganistanu, te istaknuo da bi se sada vojnici trebali povući.
"Naši vojnici koji tamo sudjeluju u misiji imat će priliku svoje znanje i iskustvo koristiti i graditi i u drugim dijelovima svijeta, pa nešto i zaraditi. To je nacionalna politika", naglasio je Milanović.
U Afganistanu je trenutno 60 tisuća vojnika NATO-a, uključujući i 110 hrvatskih.
Premijer Andrej Plenković izjavio je u petak kako odluka o povlačenju hrvatskih vojnika može biti samo rezultat dogovora, unutar Hrvatske te na međunarodnom planu.
"Mi smo članica NATO-a, članica Unije, sudjelujemo u ključnim sigurnosnim aktivnostima na globalnoj razini i sve takve odluke dogovarat će se, ne samo unutar Hrvatske'', rekao je Plenković i dodao da će se u obzir uzeti i što kažu ostali partneri.
Prilagođavanje broja vojnika
Glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg rekao je u petak na konferenciji o sigurnosti u Muenchenu da NATO ne odlazi iz Afganistana, ali je spreman prilagoditi broj vojnika ako talibani demonstriraju volju za kompromis.
Šef hrvatske diplomacije Gordan Grlić Radman također je rekao da će se eventualno povlačenje hrvatskih vojnika iz Afganistana koordinirati sa SAD-om.
Najava američkih sredstava za Inicijativu triju mora: to nije ni za kavu
Milanović je komentirao i današnju najavu SAD-a da bi mogle dati do milijarde dolara za Inicijativu triju mora, projekt koji je osobito promovirala hrvatska predsjednica u odlasku Kolinda Grabar-Kitarović s poljskim predsjednikom Andrzejom Dudom. Rekao je da ta brojka, ako bi bila za cijelu regiju koju obuhvaća Inicijativa, "nije ni za kavu".
"Sve što sam rekao o toj inicijativi, iza toga stojim i danas. Ako se radi o milijardu dolara za tu cijelu regiju, a to je pola Europe, to nije dovoljno za kavu. Bez namjere da podcjenjujem, da omalovažavam, ta inicijativa ima vrlo jasnu motivaciju - i okupljanja i podjele u isto vrijeme", rekao je, dodajući da će on "promatrati što se događa" i neće opstruirati inicijativu.
Europska unija
"Glavni izvor financiranja takvih projekata je Europska unija kao nepresušan izvor financiranja. U svim tim razmjerima milijarda dolara nije ni za Hrvatsku novac, tako da čekam nešto drugo. Opstruirati neću, čini mi se da je vlada bila dosta pasivna u tom projektu, a ja sam izabrani predsjednik i vanjskoj politici ću davati svoj ton dok će mi moj mali uski tim savjetnika u tome pomagati ", poručio je Milanović, dodajući da Zagreb za tu inicijativu još nije dao ni jedan dolar.
"Odnosi sa SAD-om su važni, ali mi smo europska država", naglasio je Milanović.
Kritičari Inicijative triju mora od samog početka tvrda da se radi o "američkom trojanskom konju", što njezini zagovornici odbijaju.
Inicijativa triju mora okuplja 12 zemalja i, po ideji dosadašnje hrvatske predsjednice i njezinog poljskog kolege, cilj joj je postizanje snažnije povezanosti područja Baltik-Jadran-Crno more na području energetike, transportne infrastrukture te digitalnih komunikacija, kao i smanjivanje jaza između zapadne i istočne Europe.
