Hrvatski predsjednik
Milanović: Obećanje Ukrajini je uz "pedeset tisuća uvjeta"
Tekst članka se nastavlja ispod banera
Hrvatski predsjednik Zoran Milanović rekao je u utorak u Vilniusu da je Ukrajini obećano članstvo u NATO-u "uz pedeset tisuća uvjeta", što sigurno neće zadovoljiti Ukrajinu čiji je predsjednik Volodimir Zelenskij već izrazio nezadovoljstvo time.
"To je jedno obećanje uz pedeset tisuća uvjeta što sigurno neće zadovoljiti Ukrajince, no to je takva odluka, mi tu ne možemo ništa promijeniti", rekao je Milanović novinarima nakon prvog sastanka šefova država i vlada u Vilniusu, prenosi Hina.
Čelnici NATO-a složili su se na samitu da je budućnost Ukrajine u savezu, no nisu Kijevu uručili pozivnicu ili vremenski okvir za pristupanje koji ta zemlja traži.
"Budućnost Ukrajine je u NATO-u", navodi se u deklaraciji koju su dogovorili čelnici alijanse.
Moguće posljedice
Ukrajinski predsjednik Zelenskij rekao je ranije da bi bilo apsurdno da se Ukrajini ne ponudi vremenski okvir za članstvo u NATO-u na samitu u Litvi.
Milanović je kazao da se na samitu "donose velike odluke" i "nadam se da smo svjesni posljedica koje nose".
No, govoreći o odlučivanju, predsjednik je pojasnio kako se donose odluke "bez našeg znanja" i da to javnost mora znati zbog mogućih posljedica.
Pročitajte još
"Ovdje se donose odluke koje imaju strahovito duboko, tektonsko značenje i Hrvatska u tome sudjeluje. Nitko od nas, pa ni ja, ni (premijer Andrej) Plenković, ni ministar nisu sudjelovali u onim bitnim stvarima o kojima saznajemo zadnji tren. To nije kritika NATO-a, ali u vremenima kao što je današnje - koje je grozno i opasno i neke stvari ne želimo vidjeti - to naši ljudi moraju znati", izjavio je predsjednik.
Govorio je i o kontradikcijama prema nekim zemljama u pristupnim procesima u NATO i EU.
"Pozivamo Ukrajinu u članstvo u NATO-u, a među nama ima još onih koji ne žele priznati postojanje Kosova", kazao je predsjednik.
Radi se o Španjolskoj, Grčkoj, Slovačkoj i Rumunjskoj.
"S druge strane, s nama u NATO-u ravnopravno sjede čelnici Albanije, Sjeverne Makedonije i Crne Gore koji su već godinama dobro došli u najdemokratskiji i najdelikatniji vojni savez na svijetu, a da ih se u pregovorima za EU drži negdje tamo... nigdje".
"Ako postoje neke vrijednosti koje ne ispunjavaju, što onda rade s nama u NATO-u?" upitao je predsjednik. "Zbog čega ne mogu dalje u EU?", nastavio je s pitanjem te kritizirao zbog intertnosti i EU, i Europsku komisiju i kolektivni zapad.
"Ti ljudi imaju jednako pravo na šansu, a ne dobivaju je, isto vrijedi i za Srbiju, samo se moraju odlučiti gdje su", dodao je.
U Vilniusu jedna delegacija
Predsjednik je rekao da Hrvatsku na samitu NATO-a u Vilniusu predstavlja jedna delegacija, ali iz nje je isključen šef diplomacije Gordan Grlić Radman jer se "potpuno raspametio".
"Nemamo dvije delegacije, imamo jednu delegaciju kojoj sam ja na čelu. U toj delegaciji jedan od članova je ministar obrane, a ovog drugog sam morao maknuti iz delegacije, u koju je bio prijavljen jer je to sam tražio", kazao je Milanović.
Najprije je želio biti dio delegacije, kazao je Milanović, a potom se "potpuno raspametio" i u intervjuu televiziji rekao da odlazi u Vilnius spašavati Hrvatsku u predsjednikovom izaslanstvu.
"Što da radim? To nije normalan čovjek, morao sam ga isključiti", kazao je, dodajući da je "Banožić ostao".
Grlić Radman je ipak stigao u Vilnius i sudjelovao je na sastanku ministara vanjskih poslova zemalja članica NATO-a i posjetio hrvatske vojnike u Rukli.
"Gdje je on nabavio ulaznicu, vjerojatno od 'tapkaroša'", komentirao je to Milanović.
No, Milanović ističe da strani partneri takvu hrvatsku situaciju ne percipiraju.
"Osim susjeda kojima je to zabavno, i navijaju za jednu ili drugu stranu. Što vi mislite - tko smo mi?", kaže predsjednik.
Turski zaokret
Turska je u ponedjeljak skinula blokadu nad članstvom Švedske, nakon još nekoliko poteza koje je povukla u posljednje vrijeme i odudaraju od njezine dotadašnje politike naklonjenosti Moskvi.
"To je politika", kazao je Milanović. "Dakle, radi se o zaokretu, čovjek je dobio izbore, možda su mu to i zadnji i sad želi ići drugim pravcem. Okrenuo je leđa Putinu".
Erdogan je u petak primivši predsjednika Zelenskija podržao kandidaturu Ukrajine u NATO-u i odobrio je povratak u Ukrajinu petorice ukrajinskih zapovjednika pukovnije Azov koji su trebali ostati u Turskoj do kraja rata.
Neki analitičari iza toga slijeda događaja vide znak da je Erdoganu prijeko potreban zapad, u trenutku kada se bori riješiti duboku ekonomsku krizu. No neki kažu i da bi promjena diskursa mogla biti i samo privremena.