Dodik: O Kosovu će odlučivati Narodna skupština RS

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik izjavio je u Istočnom Sarajevu da je sjednici Predsjedništva glasao protiv priznanja samoproglašenog Kosova, te najavio da će na tom pitanju pokrenuti zaštitu vitalnog nacionalnog intresa, o čemu će odlučivati Narodna skupština Republike Srpske.

Vitalni nacionalni interes

On je napomenuo da je član Predsjedništva BiH Željko Komšić, koji je tražio da se ova točka uvrsti na dnevni red, obrazložio potrebom da treba poštovati volju Albanaca na Kosovu, te da je nezavisnost samoproglašenog Kosova faktičko stanje.

"Na upit kako ne važi Rezolucija 1244 Vijeća sigurnosti UN - nije bilo odgovora. Džaferović i Komšić su glasali da se prizna samoproglašeno Kosovo, ja sam bio protiv", rekao je Dodik novinarima.

Dodik je dodao da će se ova točka dnevnog reda naći i na narednoj sjednici Predsjedništva, ali da to nije konačno mjesto odluke, te da će o tome odlučivati Narodna skupština Republike Srpske nakon što on pokrene pitanje zaštite vitalnog nacionalnog interesa.

Pročitajte još

Milanović: Komšić parazitira na hrvatskom biračkom tijelu

Dodik je ocijenio da je dobro što je ovo pitanje došlo na odlučivanje u Predsjedništvo i da vjeruje da će epilog biti da BiH neće priznati Kosovo kao nezavisnu državu.

"Vjerujem da će to ostati osnova za ponašanje i postupanje svih u BiH, jer je to odluka donesena u valjanoj proceduri. Kosovo ne može biti priznato jer Republika Srpska ne smatra da može biti nezavisna država", istaknuo je Dodik.

On je dodao da je na sjednici Predsjedništva bilo riječi i o tome da se donese odluka da se iz Tel Aviva veleposlanstvo BiH premjesti u Jerusalim, ali da to nije učinjeno.

"To je važno zato što bi to bio dokaz prijateljstva prema prijateljskoj zemlji Izraelu i jevrejskom narodu i trebamo podržati njihove napore. Džaferović i Komšić su bili protiv, ja za, i ta odluka nije donesena. Vidjet ćemo što će kasnije biti", rekao je Dodik.

On je napomenuo da su neke zemlje prihvatile da premjeste svoja veleposlanstva u Jerusalem, a mnoge su najavile otvaranje ureda sa diplomatskim statusom, te dodao da treba ostati posvećen dobrim odnosima sa Izrealom u pogledu ukupne stabilizacije prilika na Bliskom istoku.

Dodik je naveo da je na redovnoj sjednici Predsjedništva razgovarano i o pandemiji virusa korona i potrebi da se osigura adekvatno djelovanje svih organa, ističući da se pandemija ne stišava i da je neizvjesno šta će biti tijekom zime i kako će se situacija razvijati.

"Na sjednici je bilo riječi i o migrantima i načinu kako da se realiziraju ranije doneseni zaključci. Čuli smo da se neki realizuju poput popune 340 kadeta za Graničnu policiju, koji će omogućiti da se efikasnost ove službe poveća", rekao je Dodik.

Manje migranata?

Dodik je rekao da je Predsjedništvo na sjednici konstatiralo da je smanjen broj ulazaka migranata u BiH i da se realiziraju zaključci u vezi sa izmještanjem migrantskih centara iz naseljenih mjesta.

Dodik očekuje da će tako biti i u Bosanskom Petrovcu, gdje je napravljen kamp za migrante u srpskom povratničkom selu, što značajno ugrožava sigurnost mještana.

On je rekao na konferenciji za novinare u Istočnom Sarajevu da je na sjednici konstatirano da se provodi i zaključak o angažiranju 340 kadeta u Graničnoj policiji BiH, što će doprinjeti njenoj efikasnosti.

Dodik je podsjetio da je ranije State department utvrdio da u BiH ima zastoja kada je riječ o provođenju Strategije u borbi protiv trgovine ljudima, te da je Predsjedništvo danas dobilo izvještaj o tome i razgovaralo na koji način to može da bude riješeno.

"U izvještaju se navodi da je Republika Srpska učinila sve neophodno na tom planu - imenovala koordinatora i napravila čitavu mrežu ljudi iz tužilaštava, policije koji se bave tim pitanjem, dok to nije učinjeno u šest županija u Federaciji BiH", rekao je Dodik.

On kaže da je BiH zbog toga dobila negativnu ocjenu sa mogućnošću da joj status koji ima bude smanjen, što bi moglo da dovede do toga da ne može da koristi fondove SAD iz kojih, između ostalog, idu i donacije USAID-a, jer je takva američka praksa i zakoni.

Dodik ukazuje da su najveći prigovori u vezi za radom pravosuđa u pogledu oštrine izrečenih sankcija za trgovinu ljudima i mrežama koje to čine.

"Zatražili smo od Vijeća ministara da koordinira aktivnostima na tom planu, a od pravosuđa ne možemo ništa da tražimo, osim da pozovemo da pooštri svoju kaznenu politiku i da se uvede red u provođenje ove strategije u vezi sa borbom protiv trgovine ljudima", istakao je Dodik.