Moramo smanjiti jaz u cijepljenju

Tekst članka se nastavlja ispod banera

 Piše: Josep Borrell – visoki predstavnik EU za vanjske poslove i sigurnosnu politiku / potpredsjednik Europske komisije

Do kraja svibnja 2021. godine, samo 2,1% stanovništva u Africi primilo je barem jednu dozu cjepiva protiv COVID-19. Moramo smanjiti jaz u cijepljenju između naprednih ekonomija i zemalja u razvoju kako bismo izbjegli ono što je direktor Svjetske zdravstvene organizacije, Tedros Ghebreyesus, nazvao „vakcinacijskim aparthejdom“. To je i moralno ispravno i u interesu svih.

Stoga nam je potrebno globalno multilateralno djelovanje kako bismo povećali proizvodnju cjepiva i ubrzali njihovu dostupnost širom svijeta. To je put koji je EU izabrala od početka pandemije . To je sada put koji su definirali lideri G20 na Globalnom summitu o zdravlju u Rimu, 21. svibnja.

Pandemija i dalje svakodnevno odnosi tisuće života, a prema trenutnoj dinamici, cijeli svijet neće biti cijepljen prije 2023. godine. Ipak, masovno cijepljenje svjetske populacije jedini je način da se pandemija okonča. U suprotnom, izgledno je da će multipliciranje sojeva ugroziti efikasnost postojećih cjepiva.

Cijena nedjelovanja

Cijepljenje je također preduvjet za ukidanje ograničenja koja koče naše ekonomije i slobode. Ova ograničenja kažnjavaju čitav svijet, ali još teže pogađaju zemlje u razvoju. Napredne zemlje mogu se više osloniti na socijalne mehanizme i poluge ekonomske politike kako bi ograničile efekte pandemije na svoje građane.

Ukoliko se nastavi jaz u cijepljenju, time se riskira da se preokrene trend smanjenja siromaštva i globalnih nejednakosti iz posljednjih desetljeća. Takva negativna dinamika kočila bi ekonomsku aktivnost i povećala geopolitičke tenzije. Cijena nedjelovanja sigurno bi bila mnogo veća za napredne ekonomije od one koju bismo zajednički morali utrošiti da bismo pomogli u cijepljenju cijelog svijeta. Stoga, EU pozdravlja plan od 50 milijardi dolara koji je predložio Međunarodni monetarni fond kako bi se omogućilo cijepljenje 40% svjetske populacije 2021. i 60% do sredine 2022. godine.

Da bismo postigli ovaj cilj, potrebno nam je multilateralno djelovanje u bliskoj koordinaciji. Moramo se oduprijeti prijetnjama „diplomacije cijepljenja“, kojom se pružanje cjepiva povezuje s političkim ciljevima, kao i „nacionalizma cijepljenja“, gdje se cjepiva čuvaju samo za vlastite potrebe. Za razliku od drugih, EU je odbacila ovakve pristupe još na samom početku pandemije. Do sada smo bili jedini globalni akter koji cijepi vlastitu populaciju, dok smo istovremeno izvozili velike količine cjepiva i davali značajan doprinos u dostupnosti cjepiva u zemljama sa niskim prihodima. Europljani mogu biti ponosni na ova postignuća.

Prevladati jaz

U 2020. godini EU je u velikoj mjeri podržala istraživanje i razvoj cjepiva te značajno doprinijela novoj generaciji mRNA cjepiva. EU je tada, prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, postala glavni proizvođač COVID-19 vakcina, s oko 40% doza koje su do sada korištene širom svijeta. EU je također izvezla 240 milijuna doza u 90 zemalja, što otprilike odgovara istim količinama koje smo koristili unutar EU.

EU sa svojim zemljama članicama i financijskim institucijama, okupljenim u okviru onoga što nazivamo „Tim Europa“, također donirala vakcine svojim susjedima prema njihovim potrebama, posebno na Zapadnom Balkanu. Cilj je donirati još najmanje 100 milijuna doza zemljama s niskim i srednjim prihodima do kraja 2021. godine, kako je dogovoreno na posljednjem Europskom vijeću. Sa 2,8 milijardi eura, Tim Europa je također dao glavni doprinos COVAX mehanizmu, koji siromašnijim zemljama omogućava pristup cjepivima, otprilike jednu trećinu svih do sada isporučenih doza iz COVAX-a financirala je EU. Međutim, ovaj napor je još uvijek nedovoljan da spriječi dalje produbljivanje jaza u cijepljenju. 

Kako bi se prevladao ovaj jaz, zemlje koje posjeduju potrebna znanja i sredstva trebale bi povećati svoje proizvodne kapacitete, kako bi mogle cijepiti vlastitu populaciju i izvoziti više cjepiva, kao što to čini EU. U suradnji s proizvođačima cjepiva radimo na povećanju kapaciteta EU za proizvodnju cjepiva na više od 3 milijarde doza godišnje do kraja 2021. Naši europski industrijski partneri obvezali su se da će isporučiti 1,3 milijarde doza cjepiva prije kraja 2021. bez profita u zemlje niskih prihoda, a po nižim cijenama u zemlje srednjeg dohotka. Također su se obavezali da će dalje isporučiti preko 1,3 milijarde doza za 2022. godinu - od čega će značajan dio biti isporučen putem COVAX-a.

Dobrovoljno licenciranje

Sve zemlje moraju izbjegavati restriktivne mjere koje utječu na lance opskrbe cjepivima. Također moramo olakšati prijenos znanja i tehnologije, tako da više zemalja može proizvoditi cjepiva. Sa svoje strane snažno potičemo europske proizvođače da to i čine, posebno u Africi. Sudjelovao sam na summitu koji je održan 18. svibnja u Parizu o financijskoj podršci Africi, gdje su čelnici kontinenta naglasili da Afrika uvozi 99% svojih cjepiva. To se mora promijeniti. Tim Europa u tu svrhu pokreće inicijativu, podržanu sredstvima od milijardu eura iz proračuna EU i europskih razvojnih financijskih institucija, zajedno s afričkim partnerima u cilju jačanja proizvodnih kapaciteta u Africi za cjepiva, lijekove i zdravstvene tehnologije.

Dobrovoljno licenciranje je privilegirani način da se osigura takav transfer tehnologije i znanja. Ako se pokaže nedovoljnim, postojeći TRIPS sporazum i Deklaracija iz Dohe 2001. godine već predviđaju mogućnost obveznog licenciranja. Prema nekim zemljama, ove fleksibilnosti su ipak suviše složene i prespore za upotrebu. Kako bi ubrzala ove transfere tehnologije, EU će iznijeti novi prijedlog u okviru WTO-a početkom lipnja.

Pandemija COVID-19 podsjetila nas je da je zdravlje globalno javno dobro. Naše zajedničko globalno djelovanje u pravcu eliminacije jaza u cijepljenju protiv COVID-19 mora biti prvi korak k istinskoj globalnoj zdravstvenoj suradnji, kao što predviđa Rimska deklaracija, nedavno usvojena na Globalnom summitu o zdravlju.