Karadžićeva kazna
Može li presuda biti početak pomirenja u BiH?
Tekst članka se nastavlja ispod banera
''Konačna presuda bivšem predsjedniku Republike Srpske i vrhovnom civilnom zapovjedniku Vojske RS-a Radovanu Karadžiću za zločine počinjene u posljednjem ratu u Bosni i Hercegovini trebala bi biti prekretnica u procesu pomirenja u BiH'', ocijenio je u intervjuu za Fenu profesor filozofije i studija za proučavanje holokausta i genocida na Državnom sveučilištu Southern Connecticut, te član Upravnog odbora na Sveučilištu Yale David Pettigrew.
Razočarenje nije izostalo
Ovu tvrdnju pojasnio je riječima da nakon prvostupanjske presude ovom zločincu izrečene prije dvije godine nitko nije bio zadovoljan s obzirom da nije osuđen za genocid u općinama na teritoriji BiH gdje su bosanski Srbi (Republika Srpska) polagali pravo, a i osuđen je na 40 godina zatvora.
Pročitajte još
''No, razočarenje nije izostalo ni kada su u pitanju neke druge presude ovog tribunala budući da su kazne smatrane prilično blagim, a mnogi od optuženih pušteni su iz zatvora prije nego su odslužili cijelu kaznu. U nekim slučajevima su dočekani kao heroji'', dodao je Pettigrew.
Haaško tužiteljstvo u žalbenom postupku zatražilo je da se Karadžić proglasi krivim za prvu točku optužnice koja ga tereti za genocid u Srebrenici i još sedam općina, ali su također zatražili i doživotnu robiju.
Ukoliko Tužiteljstvo u Haagu uspije to dokazati, Pettigrew smatra da bi žrtve genocida kojim je dirigirao Karadžić širom Republike Srpske dobile neku vrstu pravde što bi onda otvorilo mogućnost za početak pomirenja u BiH.
Četiri udružena zločinačka poduhvata
Objašnjavajući razloge zašto je potrebno da se Karadžić proglasi krivim za genocid u ostalim općinama, izdvojio je primjere u kojima je Tribunal tijekom izricanja presude zanemario svoje slične nalaze.
Poštujući odluku da mu se izrekne kazna od 40 godina, profesor se slaže s Tužiteljstvom da je ona bila očajno neadekvatna budući da je u pitanju jedan od lidera udruženog zločinačkog poduhvata koji je imao genocidnu namjeru što su najteži zločini pripisani jednoj osobi na Haaškom sudu.
Budući da je imao civilne i vojne ovlasti, Karadžić je imao krucijalnu ulogu u okviru četiri udružena zločinačka poduhvata. Nadalje, tužitelji su naglašavali ekstremnu Karadžićevu odgovornost na čemu Pettigrew i temelji svoj stav da Karadžić zaslužuje doživotnu kaznu zatvora.
I samo Sudsko vijeće, podsjeća Pettigrew, priznalo je da su Karadžićevi zločini ''među najnečuvanijim i najozbiljnijim zločinima u međunarodnom krivičnom pravu i uključuju istrebljenje te zločin protiv čovječnosti i genocid''.
Doživotna robija
Stoga je podvukao da ''restaurativna pravda može dopuniti pravnu pravdu i olakšati iscjeljenje i pomirenje u društvu'', ali za ovakav vid pravde od krucijalnog je značaja da počinitelj preuzme odgovornost za počinjena zlodjela.
''Minimum za to, u kontekstu BiH, bi uključivali javnu izjavu o prihvaćanju odgovornosti vodstva Republike Srpske za ratne zločine počinjene u njihovo ime'' istaknuo je.
Međutim, općepoznata je činjenica da, kako je naveo, trenutno vodstvo tog bosanskohercegovačkog entiteta kao i predsjedavajući Predsjedništva BiH negiraju genocid počinjen u Srebrenici, kao i opsadu Sarajeva.
Zbog svega toga, zaključuje Pettigrew, osuda Karadžića na doživotnu robiju po svim točkama optužnice značilo bi da se krivično odgovornim smatra najviše rangiran lider Republike Srpske za udruženi zločinački poduhvat koji je za cilj imao uklanjanje nesrba iz RS-a, teritorije na koju su polagali pravo.
U intervjuu za Fenu, profesor Pettigrew nekoliko puta je kazao da bi to bilo postizanje nekog oblika pravde, jer bi to značilo istinu o genocidu u ambijentu poricanja.
Genocidne namjere
No, on je podijelio iskustvo o njegovom nedavnom razgovoru s jednom od preživjelih žrtava genocida čija je cijela obitelj mučki ubijena, koja je kazala da za nju pravda nikada neće biti zadovoljena jer je njezin svijet strušen devedesetih, i ništa joj takav gubitak ne može nadomjestiti.
Ipak i osoba s kojom je profesor razgovarao bila je svjedokinja u Haagu i složila se s tvrdnjom da bi počinitelji trebali biti smatrani odgovornima u najvećoj mogućoj mjeri koju zakon propisuje, zbog čega Pettigrew izražava nadu da će u slučaju Karadžić pravda biti zadovoljena.
Istaknuo je i da bi osuda prema točki 1 optužnice, također prepoznala genocidnu namjeru Republike Srpske i potencijalno motivirala međunarodnu zajednicu da poduzme inicijative za sprečavanje poricanja genocida, glorifikaciju ratnih zločinaca, govor mržnje i prijetnje secesijom.
''Sve to bile bi inicijative koje bi otvorile put pomirenju i izgradnji nacije'', zaključio je u razgovoru za Fenu profesor Pettigrew.
