Preglasavanje novo prepucavanje
''Na primjeru šefova države vidimo da krupnim koracima idemo nazad''
Tekst članka se nastavlja ispod banera
Posljednja događanja u zgradi Predsjedništva Bosne i Hercegovine pokazatelj su da su među članovima prisutne politike preglasavanja.
Nažalost, takva praksa često je uvod u novo stvaranje tenzija i političkih prepucavanja. Naročito kada su na pragu novi izbori. Analitičari poručuju da na primjeru šefova države vidimo da krupnim koracima, kako kažu, idemo nazad.
''Član Predsjedništva je član Predsjedništva. Oni imaju pravo da podnose svoje inicijative, da imaju svoje stavove, isto kao i ja, i da glasuju ono kako misle. Ja sam davno rekao da je to populizam, da je to nešto što nam nije potrebno u ovom trenutku, da je to bespotrebno gubljenje vremena, ali u situaciji kada sve to ne prođe kao argument kao ukazivanja, onda ste u situaciji da se izjašnjavate, da glasujete'', izjavio je predsjedavajući Predsjedništva BiH Šefik Džaferović.
Populizam, prepucavanje, inat, gubljenje vremena. Odnosi u trenutnom sazivu Predsjedništva BiH. Često samo glasanje znači preglasavanje. A omiljena igračka u rukama člana Predsjedništva Milorada Dodika postao je ustavni mehanizam koji ima NSRS. Točnije, kada je preglasan za svaku odluku može imati zaštitu u Nаrodnoj skupštini RS i poništiti je. Za dvije godine mandata Dodik je svoje pravo iskoristio najmanje četiri puta. I ne odustaje, piše BHRT.
''Zato što preko entitetskog interesa Dodik želi pokazati svijetu da je Bosna i Hercegovina nemoguća država i da iz tog realiteta svijet i svjetski centri moći treba da izvuku pouku o tome kakav odnos prema BiH treba imati u budućnosti'', smatra akademik Slavo Kukić.
Budućnost ih ne zanima, kao ni prošlost iz koje su trebali učiti. Prije dvadeset godina, članovi Predsjedništva govorili su istim glasom. Beriz Belkić, Jozo Križanović i Živko Radišić ostat će pamćeni po skromnosti, a ne bahatosti. Danas nezamislivo – putovali su jednim automobilom i sve odluke donosili konsenzusom. Stavljanje točaka na dnevni red za koje se znalo da neće proći nije bila praksa ni kada је član Predsjedništva BiH bio i Mladen Ivanić.
''Mi smo imali jedan princip, samo ono što dogovarali moglo je ići na sjednicu zato u Predsjedništvu u osnovi nije bilo preglasavanja, znači mi smo išli samo sa usuglašenim stavovima , a sve što sam smatrao da nije korisno, ja bih stavio veto, isto tako i ostali članovi i takva tema ne bi došla na sjednicu. Imali smo samo jedan takav slučaj, pokušaj da se legitimira tužba protiv Srbije'', podsjeća Ivanić.
Danas kolektivni šefovi države umjesto primjera dobrog ponašanja i suradnje na pladnju iznose probleme i stvaraju prostor za nova politička prepucavanja i tenzije. Praksa izražena ponajviše pred izbore. Lošom retorikom pokušavaju dobiti što bolju poziciju na izborima. Biće da osim pozicija zajedničkog cilja nemaju.
“Nije im u interesu dobrobit građana već skupljanje poena na podizanju nacionalnih tenzija. oni nemaju nikakve rezultate, jer da su to političari i stranke koje imaju realne rezultate, ekonomske, socijalne i druge onda ne bi morali da političke poene skupljaju podizanjem nacionalnih tenzija, to je upravo ono što oni rade u Predsjedništvu”, tvrdi politička analitičarka Ivana Marić.
Na primjeru pitanja priznanja Kosova ili premještanja veleposlanstva vidimo da u ovoj zgradi glavnu riječ vode mehanizmi ucjena i osvete. Zajednički dogovor je upitan, а realnost pokazuje da će teško govoriti jednim glasom, a još teže odreći se komfora i voziti samo jednim automobilom.