Nova runda
Najavljeni prosvjedi ispred OHR-a: Grupa građana traži povlačenje Schmidtovih odluka
Tekst članka se nastavlja ispod banera
Još uvijek je nepoznanica kako će se popuniti Dom naroda Federacije Bosne i Hercegovine. Odlukom izmjena Izbornog zakona i Ustava Federacije BiH, koju je nametnuo visoki predstavnik u izbornoj noći povećan je broj poslanika konstitutivnih naroda u ovom domu sa 17 na 23, piše Federalna.ba.
Christian Schmidt je time, kako je kazao, omogućio raspodjelu mandata kojom se ispravlja prezastupljenost svakog od tri konstitutivna naroda u nekim kantonima. Ipak, ne dijele svi isto mišljenje.
Poništenje odluke
Zbog toga, između ostalog, za sutra su najavljeni i novi prosvjedi ispred zgrade OHR-a.
"Ili povlačenje odluka ili smjena Schmidta!", poruka je ovo kojom su najavljeni novi sutrašnji prosvjedi ispred zgrade OHR-a u Sarajevu. U 17 sati neformalna grupa građana zahtijevat će od visokog predstavnika da poništi nametnute odluke ili da bude smijenjen.
No, pored najavljenih prosvjeda, negodovanjima svjedočimo još od trenutka kada su nametnute izmjene Izbornog zakona i Ustava Federacije. Kritike su u posljednje vrijeme sve češće. Stručnjaci imaju slične stavove, ali su nešto oprezniji.
"Tim odlukama se može koješta prigovoriti, recimo, ako će čovjek tražiti slabe točke. Ako je visoki predstavnik išao sa zahvatima, onda je prvo morao voditi računa da to bude na prostoru čitave Bosne i Hercegovine. Zasjekao je na prostoru Federacije na način koji je obećavajući. Očekujem od visokog predstavnika da tu ne stane. Mora to shvatiti samo kao prvi korak i na drugi korak ne smije puno čekati", ističe politički analitičar akademik Slavo Kukić.
Na strani HDZ-a?
Cilj visokog predstavnika da nametnutim odlukama, između ostalog, omogući proporcionalno predstavljanje konstitutivnih naroda iz svakog kantona u Domu naroda Federacije BiH, nije doprinio stvaranju ravnopravne klime u Federaciji - stavovi su brojnih političkih i drugih krugova.
Mnogi vjeruju da je Schmidt u velikoj mjeri stao na stranu HDZ-a BiH i da ovakav postupak, usprkos svim izmjenama, ne vodi demokratskim procesima u našoj zemlji.
Koliko smo daleko od pravih demokratskih procesa, pitaju se i politički stručnjaci.
"Očekujem od visokog predstavnika da ne dopusti da se ponovi stanje koje smo imali nakon izbora 2018. godine - potpunu paralizu Federacije. Nisam siguran da će se izmjenama - kako je to sada urađeno, deblokirati proces političkog odlučivanja, ali mislim da treba nastaviti razgovarati i unutar Federacije i unutar Bosne i Hercegovine i, naravno, s međunarodnom zajednicom, uključujući i instituciju visokog predstavnika. Na ovom se ne treba stati", poručuje Elmir Sadiković, šef Odsjeka politologije na Fakultetu političkih znanosti UNSA.
Brojni raniji razgovori unutar Federacije nisu mnogo napravili. Hoće li stvari ostati iste i nakon što najavljeni prosvjedi budu održani - nije poznato. Podsjećamo, prosvjedi su ranije održani početkom rujna te krajem srpnja kada su građani blokirali promet ispred OHR-a, protiveći se, kako su rekli, etničkom konceptu Izbornog zakona.
