Najpoznatija hrvatska zviždačica je rođena Mostarka: Ljude u mom gradu dijele da bi nekolicina profitirala

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Maja Đerek, trenutno najpoznatija hrvatska zviždačica, koja je dobila otkaz na mjestu direktorice Sektora pravnih poslova u Državnim nekretninama Hrvatske nakon što je upozorila na nepravilnosti i zloupotrebu državne imovine, odnedavno je savjetnica za gradsku imovinu u Splitu na projektu izrade registra gradske imovine.

Predsjednica je Udruge za razvoj transparentnosti i zaštitu zviždača „Razvoj“, koja pruža besplatnu pravnu pomoć, savjetovanje potencijalnim prijaviteljima nepravilnosti, nudi edukacije. U Splitu trenutno želi napraviti registar gradske imovine koji će biti vidljiv svima i to tako da se vidi tko koristi gradsku imovinu, koliko je plaća i kako ju je uopće dobio na korištenje.

Rođena Mostarka, kći nekadašnjeg rektora Sveučilišta u Mostaru, dr. Zdenka Kordića, u razgovoru za Bljesak.info govori o zviždačima i njihovom položaju u postjugoslavenskim društvima, borbi protiv korupcije i kriminala, letargiji građana i tome zašto smatra da je opasno govoriti da se „nema za koga glasati“.

U našim se društvima, ističe Maja Đerek za Bljesak.info, itekako vrijediti baviti borbom protiv korupcije i nepotizam jer kod nas zvižduk jako puno vrijedi.

“Baš na dan kada sam prvi put istupila u medijima, Transparency International objavio je godišnje izvješće o indeksu percepcije korupcije prema kojem se Republika Hrvatska, koja je u EU, nalazi među korumpiranijim državama u EU. Kako je onda tek s drugim postjugoslavenskim državama koje nisu  u EU?“, pita se Đerek.

U svijetu se zviždače nagrađuje, a kod nas im se prijeti i daje otkaze

Zvižducima pokazujemo da postoji i drukčiji način postupanja, osim onog ustaljenog ''ne talasaj, što ti to treba'', kaže, te nastojimo probuditi svijest kod ljudi o važnosti prokazivanja korupcije, kriminala i nepotizma i na taj način promijeniti ustaljene obrasce ponašanja koji su na našim prostorima odavno podanički, isprepleteni osobnim i političkim interesima, a ne borbom za javno dobro.

Povijest zviždača na našim prostorima nije povijest hrabrih i časnih ljudi koji su ukazivali na probleme, nepravilnosti, kršenje zakona i pogodovanje, nego povijest otkaza, a nerijetko i prijetnji, ugrožavanja sigurnosti i života onih koji su na nepravilnosti ukazivali i nagrađivanja onih koji su kršili zakone.

“U Europi, a osobito u Americi zviždače se već odavno nagrađuje. Prokazivanjem i prijavama nepravilnosti zviždači žele doprinijeti promjeni postupanja i tako žele dobro svojim poslodavcima. Kad bi se nepravilnosti ispravile, to bi itekako bilo dobro i plodonosno za poslodavce. Problem je što se kod nas poslodavcem smatra osoba koja je postavljeno na čelo neke institucije ili društva, a ona je najčešće politički imenovana pa se ne gleda interes institucije ili društva nego interes te osobe da ostane na čelnoj poziciji“, rekla je Đerek.

U Hrvatskoj je nedavno donesen novi Zakon o zaštiti prijavitelja nepravilnosti, na što je Hrvatsku kao članicu EU obvezivala Direktiva Europskog parlamenta i Europskog vijeća od 2019. godine o zaštiti osoba koje prijavljuju povrede prava Unije.

“Kako smo već prije toga mi zviždači osnovali Udrugu za zaštitu prijavitelja nepravilnosti, uputili smo svim klubovima zastupnika u Hrvatskom saboru naše prijedloge amandmana na prijedlog zakona te smo pokušali razgovarati i dati svoje prijedloge i Ministarstvu pravosuđa i uprave, koje je bilo predlagatelj zakona. Smatrali smo da zakon mora biti učinkovit i da treba učinkovito zaštititi zviždače od mogućnosti osvete od strane poslodavaca, a osveta je u najvećem broju slučajeva upravo otkaz“, dodaje.

Njihov je prijedlog sadržavao i pravo na besplatnu pravnu i psihološku pomoć zviždača budući da gubitkom posla gube izvore prihoda, dok poslodavci odvjetnike i pravnu pomoć plaćaju iz sredstava institucije ili firme.

Zviždače predstavljaju kao agresivne i konfliktne osobe

“Tražili smo da se, kada nepravilnosti po prijavama zviždača budu otklonjene, zviždači nagrade iz sredstava poslodavca te da se na taj način počne stvarati javno mnijenje da je prijava nepravilnosti ne samo dobra, nego i poželjna. Želimo da se u javnosti makne stigma koju zviždači imaju. U najvećem broju slučajeva zviždače se želi diskreditirati i proglašava ih se konfliktnim i agresivnim osobama. No, niti jedan od naših prijedloga nije prošao i odbijeno je svih 68 amandmana oporbe, tako je da je Zakon ustvari istovjetan starom Zakonu o zaštiti prijavitelja nepravilnosti, a koji je ostao mrtvo slovo na papiru“, dodaje.

Zakon bi trebao prevenirati osvetu, odnosno otkaz, no u našim slučajevima se pokazalo da tome nije tako. 

“Naša borba kao udruge tu ne prestaje. Radit ćemo intenzivno na edukaciji potencijalnih prijavitelja nepravilnosti, kao udruga pružat ćemo im primarnu besplatnu pravnu pomoć, savjete, a u budućnosti i psihološku pomoć. Istupat ćemo u medijima i bit ćemo prisutni u javnosti. Mogu reći da se već zadnjih par mjeseci, od naših medijskih istupa, osjeća pozitivna promjena u Hrvatskoj vezano za zviždače. To je determinirano i time da su nas protagonisti, u svim slučajevima, pokušali diskreditirati, kako na poslovnom tako i na osobnom planu, ali nisu uspjeli jer je na kraju dokazima potkrijepljeno sve što smo prijavili“, objašnjava.

Korupcija je legalizirana jer nema sankcija

Korupcija je danas ljudima postala dosadna, izlizana riječ, zbog toga što  državne institucije ne funkcioniraju i to ponajprije one pravosudne i u BiH i Hrvatskoj, mišljenja je Đerek.

“Kada vi prijavite državnoj instituciji korupciju, podnesete kaznenu prijavu za sumnju u počinjenje kaznenog djela čekate godinama da uopće postupe po vašoj prijavi, a nakon toga je u najvećem broju slučajeva onda odbace kao neosnovanu. Dok se sve to događa, korupcija je ispreplela cijelo društvo“, ističe.

Korupcija na neki način legalizirana jer nema sankcije, dodaje, nema kazne za takvo postupanje.

“Zbog toga su građani postali rezignirani, misle da se ništa ne može promijeniti, a korupcija i nepotizam su postali ustaljeni način ponašanja, za većinu i normalan način ponašanja. Kod nas je normalno da ne možete dobiti posao bez veze ili članske iskaznice vladajuće stranke, normalno je da doktorima dajete mito ili plaćate za ono što je ionako njihov posao, normalno je da tražite vezu za 'pogurati' nešto na nekoj instituciji“, rekla je.

Prisjeća se i izjave profesora Kaznenog prava na Pravnom fakultetu u Zagrebu, koji je studentima govorio da nije visina kazne ta koja nekoga odvraća od počinjenja kaznenog djela, nego izvjesnost njezine primjene.

“Ljudi koji nas pljačkaju stvorili jednu korupcijsku hobotnicu. Zaposlili su dosta ljudi, napravili ljudima svakakve usluge. Dugo sve ovo traje. Sada im takvi ljudi vraćaju glasanjem na izborima, štoviše čitave njihove obitelji glasaju za njih“, dodaje.

Postoji i ona druga skupina ljudi – rezignirani koji misle da se ništa ne može promijeniti.

“Tomu treba stati na kraj tako da se motivira ta druga skupina, da se digne kritična masa na noge, da ljudi prestanu biti rezignirani, da se stvori navika i obveza izlaska na izbore, a ne da se govori 'nemam za koga glasati'. Upravo mi zviždači svojim djelovanjem želimo motivirati ljude svojim vlastitim primjerom, primjerom čiste savjesti i moralnog postupanja. Želimo motivirati ljude na borbu protiv ovakvog trulog sustava“, ističe.

U Mostaru vladaju jeftini populizam i politika 'zavadi pa vladaj'

Ponosno ističe da je rođena Mostarka, a grad njenog djetinjstva uvažavao je sve različitosti kultura i tradicija.

“Svi smo bili Mostarci, okruženi onim poznatim mostarskim humorom. No, onda je došao rat, rat koji su nažalost pojedinci iskoristili da pričom i populizmom o jednakim pravima hrvatskog naroda mažu ljudima oči, dok u stvarnosti zataškavaju korupciju i kriminal i osobno bogaćenje“, izjavila je.

Svaki narod u BiH, dodaje, treba imati pravo na svoje institucije i na jednaka prava, ali u Mostaru bi ljudi, kako kaže, trebali konačno progledati i shvatiti što im se radi.

“Dijeli ih se, samo da bi na osnovu te podjele pojedinci ostvarili svoje osobne interese. Divide et impera. Jeftini populizam. Stanje u Mostaru, gospodarsko, obrazovno, zdravstveno, ali i svako drugo, moglo biti puno bolje, samo da se oslobodi okova osobnih interesa pojedinaca koji vladaju već godinama. Prema Mostaru, kakav je on danas, frustrirano nostalgična. Ali to me neće spriječiti da dođem u Mostar već ovog ljeta“, dodaje.

Zbog naše djece

Nije nemoguće graditi solidarno društvo u kojem će i pojedinci i kolektivi biti cijenjeni, ali ljudi moraju poći od sebe i shvatiti što nam svima ovakav ustaljeni način obavljanja poslova „preko veze“ donosi.

“Ljudi trebaju prestati biti bezvoljni i govoriti kako se ništa ne može promijeniti. Nema ljepšeg osjećaja od onog čiste i mirne savjesti kad navečer legnete u krevet, a znate da nikome ništa ne dugujete i da ste sve ostvarili svojim radom, moralno i pošteno. Upravo zbog toga, svatko svojim primjerom mora to pokazati. Moramo to pokazati najviše radi naše djece, koja će jednog dana, ako ostane ovakvo stanje, otići na Zapad tražiti neki bolji život. Istraživanja su pokazala sa mladi odlaze najviše radi nepravde, korupcije i nepotizma“, dodaje.

Svatko od nas je, kako kaže, vlastitim primjerom dužan pokušati promijeniti ovaj truli sustav u našim zemljama.

“Ako svi mladi odu, nitko više neće moći raditi pritisak da se ponašanje promijeniti, da se krene iskorjenjivati korupcija i nepotizam. Dvoje zviždača, koji su sudjelovali u radu udruge i koji su prokazivali nezakonita zapošljavanja i zapošljavanja preko veze, ovaj tjedan dobilo posao putem javnog natječaja, bez veze i preporuke. Ponosna sam na to, jer smo zajedno ukazivali na nezakonito zapošljavanje i radili pritisak putem predstavki i putem medija“, zaključila je Maja Đerek u razgovoru za Bljesak.info.