Nakon HNS-ovih 7, HRS iznio 5 točaka: Prioritet je preustroj

Tekst članka se nastavlja ispod banera

''Prije bilo kakvih razgovora oko izmjena izbornog zakona, mi inzistiramo na tome da se krene razgovarati o ustavnim reformama i administrativnom preustroju Bosne i Hercegovine, odnosno na vraćanje na početne postavke'', rekao je predsjednik HRS-a Slaven Raguž na press-konferenciji u Mostar.

Raguž je naveo kako je posljednje zasjedanje Hrvatskog narodnog sabora urađeno mimo statuta i kako oni na zasjedanju nisu željeli sudjelovati kako ne bi podržali takvo djelovanje.

Pročitajte još

Čović poslao strancima zaključke HNS-a: ''Ovo je posljednja šansa...''

''Poštujući maksimalno trenutak u kojem se nalazimo u BiH, prvenstveno status hrvatskog naroda u BiH, prešli smo preko svega toga, preko gaženja našeg dostojanstva, prihvatili poziv i čak bili spremni doći na ovu zatvorenu sjednicu bez obzira što je samo zatvaranje sjednice protustatutarno, bez obzira što je protustatutarno organizirana sjednica'', rekao je.

Dobili dojavu

Kaže kako razlog zbog kojeg nisu došli je što su ''dobili dojavu da će se čak fizički izbacivati oni koji budu ne poštivali disciplinu, odnosno snimali govore''.

''Nismo htjeli dopustiti da HNS postaje u biti jedna lakrdija i iz poštovanja prema toj instituciji nismo došli jer bi to bilo  legitimiranje staljinističkih i titoističkih načina organizacije'', rekao je Raguž.

Kaže kako su zaključci HNS-a samo recikliranje ranijih zaključaka.

''Pretražite na Internetu sjednice od 6. travnja 2013., 28. drugog 2015. i vidjet ćete da su to iste poruke. Poruke, koje svaki normalan hrvatski politički predstavnik poštuje ali je po našem mišljenju je to malo. Malo u smislu jer je očigledno kako pregovori oko IZ neće se okončati i jer smo mišljenja kako su izmjene izbornog zakona samo jedna kozmetika i da Hrvatima treba biti puno više. Povijesni trenutak, koji ni u čemu nije povijesniji od svih prethodnih trenutaka, ne traži zaključke nego odluke'', rekao je Raguž.

Pet načela

Predstavili su pet načela o konstruktivnosti koji im je je kako Raguž kaže, onemogućeno prezentirati na HNS-u.

Među točkama se navodi kako ''prioritet hrvatske politike mora biti administrativno-teritorijalni preustroj FBiH, i to na temeljnim načelima Washgingtonskog sporazuma koji će konstitutivne narode i sve građane dovesti u jednakopravan položaj''.

Smatra kako je, da bi se do toga došlo, potrebno ''poništiti sva silna nametanja međunarodne zajednice čiju cijenu plaćaju Hrvati kao najmalobrojniji narod''.

''Tek onda možemo razgovarati o kompromisu'', rekao je. Dodao je kako ne postoji volja za dogovorom, ''pogotovo političkog Sarajeva koje je namirisalo trenutak da ostvari planove i Federaciju pretvori u bošnjački entitet''.

Dopredsjednik HRS-a, Slaven Bevanda, rekao je kako je protustatutarno od predsjednika stranaka na prethodnom sastanku odlučeno da će zasjedanje biti zatvoreno za javnost.

''Zatvaranje za javnost sjednice HNS-a sukladno statutu i poslovniku, koji treba biti usvojen za tu izvanrednu sjednicu, je mogao učiniti samo Sabor. Nitko nije imao pravo prejudicirati takvu odluku. S tom odlukom se nismo složili jer, ako je ovo povijesni momenat za hrvatski narod, i za njegov položaj, da je hrvatski narod trebao čuti govore, kako predsjednika hrvatskih stranaka, predsjednika Sabora, izvješće tako i poruke gostiju'', rekao je Bevanda.

Nacionalni interesi

Mirko Vasilj, predsjednik Čapljinske neovisne stranke, rekao je kako je relaksirana tematika na HNS-u.

''Zatvaranjem ovog Sabora za javnost i našim nedolaskom, HNS je bio oslobođen, po njihovom mišljenju, nebitnih tema za hrvatski narod kao što su demografska situacija, socijal-ekonomsko stanje Hrvata, klijentelizam, korupcija, školstvo i sve ono što smo nametali'', rekao je, između ostalog, Vasilj.

Ivica Brešić, član Predsjedništva HRS-a rekao je kako se u 18 godina vođenja HNS-a propustilo skrenuti pozornost na preglasavanje Hrvata.

''Strankama i tehnokratama odgovara da što manji broj Hrvata izađe na izbore, a ova kombinacija koja vodi 18 godina HNS je idealan partner HDZ-u. Da je idealan partner, to vam potvrđujem činjenicom da se već danas u Hercegbosanskoj županiji HDZ bori s Pomakom, članicom HNS-a, oko udavače SDA koja će kome preletjeti u Skupštini HBŽ-a za kontrolu Šuma HBŽ-a. to su naši nacionalni interesi'', rekao je Brešić te odao kao su dužnosnici HNS-a samo kršili svoje zaključke.

Naveo je kako se Hercegbosanska županija sama odrekla nadležnosti nad poljoprivrednim zemljištem.

Prikupljanje poena

''Nadležnosti smo se odrekli sami, iz osobnih interesa. Isto se pokušalo uraditi s Parkom prirode Blidinje gdje su hrvatski predstavnici s federalne razine snažno propagirali prenošenje nadležnosti nad parkom prirode na Federaciju'', rekao je Brešić te naveo i kako je primjer jednoglasna podrška hrvatskih predstavnika u Vladi Federacije BiH o zakonu o šumama koji bi, kako tvrdi, uništio županiju sa sjedištem u Livnu.

Raguž je rekao da je i ovo političko prikupljanje poena.

''Zašto bih ja lagao? Jednako kako je HNS prikupljanje političkih poena HDZ-u BiH, i ovo je prikupljanje poena. Politika je prikupljanje poena da se dobiju glasovi'', rekao je i dodao kako bi, što se tiče upita o ostavci Dragana Čovića, rekao je kako je on čelnik HDZ-a BiH i ako oni smatraju da on treba dati ostavku, neka dadne.

''Ako smatraju da dobro vodi HDZ i hrvatski narod kao najjača stranka neka nastavi. Ja znam što bih ja napravio. Ja da sam nesposoban riješiti prioritet nad prioritetima, a to je hrvatsko pitanje posljednjih 18 godina, ne samo da bih podnio potez odgovornosti prema narodu i dao ostavku još prije deset godina, nego bih otišao negdje u brdo, bez Interneta, struje i čuvao ovce, okanio se bilo kakvog vida javnog djelovanja, pogotovo političkog'', rekao je Raguž.