Nekad slobodarski, danas urušeni: Mostarci izgledaju kao Parižani

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Analizirati razvoj kulturnog identiteta Mostara kroz povijest bio je cilj znanstvenog skupa "Kulturološko-povijesni razvoj grada Mostara" koji se održao u petak, u organizaciji mostarske podružnice Vijeća kongresa bošnjačkih intelektualaca (VKBI).

''Cilj ovog skupa je unijeti nove i svježe premise dostatne za razmišljanje onim vječitim temama, otkuda sam zašto sam tu i kuda i kako nam je hoditi. Od svog ponovnog reaktiviranja u Mostaru, VKBI nastoji stvorit ambijent u kojem će se o svim važnijim temama govoriti na temelju činjenica, javno i transparentno ne pretendirajući da ta mišljenja i na neki način budu i uvjetovana i apsolutno obavezujuća bilo čime i bilo kome'', rečeno je na samom početku ovog skupa.

Slobodarski grad

''Mostar je od samog svog osnutka važio kao slobodarski grad, grad u kojemu se slobodno promišlja i slobodno iznose argumenti, iako posljednjih godine ne svjedočimo puno događaja koji bi išli u prilog rečenoj tezi. Razumljivo je i zašto se u Mostaru u zadnje vrijeme malo više šapuće, a malo više vodi računa o osobnoj egzistenciji. No, ovo je još uvijek grad u kome slobodna misao ima i mora imati svoje mjesto'', istaknuo je to ispred VKBI.

Simpozij je otvorila predsjednica mostarske podružnice VKBI-ja Elbisa Ustamujić,koja je rekla kako je ova tema itekako aktualna u kontekstu trenutne situacije i pozicije u kojoj se Mostar danas nalazi.

''Mostar je danas grad urušenih vrijednosti koje je u svojoj prošlosti imao. Od sudionika skupa očekujemo da originalnim radovima i inovativnim pristupom doprinesu razumijevanju kulturne situacije u gradu kroz njegovu povijest, da u toj povijesti prepoznaju vrijednosti i da znanstvenom istinom dođu do relevantnih istina bez primjesa legendi i manipulacija povijesti što je danas česta pojava'', kazala je profesorica Ustamujić.

''Svrha nam je da se Vijeće aktivira u svakom smislu, da se nakon okruglih stolova na kojima će se razgovarati o tekućim najvažnijim pitanjima vezanim ne samo za Bošnjake, već za sve građane Mostara, otvori pozornost za znanstveni rad. Mostar je posljednjih desetljeća, na žalost, centar koji nije centar niti u jednom smislu, niti znanstvenom, niti kulturološkom'', kazala je Ćemalović-Dilberović.

Dodala je kako se Mostar nekada ponosio svojim učenjacima, književnicima, arhitektima, dok se danas "osjeća deficit u svakom smislu" i to se, po njezinim riječima, mora promijeniti.

Godinama u žiži zanimanja

Rektor Univerziteta Džemal Bijedić prof. dr. Sead Bašić, kao jedan od uvodničara na ovom skupu, istaknuo je kako je Mostar već godinama u žiži zanimanja i slovi kao grad slučaj.

''Odjeća i moda Mostaraca i Mostarki, ne samo Bošnjaka, je ista kao i na ulicama Pariza, Londona, Istanbula, te je tako i s arhitekturom koja se susreće u svim većim europskim gradovima. Mogu reći kako smo u trendu, i danas su bošnjaci u mogućnosti da biraju vlastitu odjeću i da nose ono što žele'', rekla je Svjetlana Bajić , koja se u svojoj temi 'Gradski bošnjački kostim u 20 stoljeću' dotakla zabrana nošenja zara i feredže 1950 godine.

Sveukupo, na ovom skupu predstavljeno je trinaest referata, a neke od tema koje su predstavljene su 'Radikalne ideologije u funkciji dodirivanja višestoljetnog slobodarskog duha grada Mostara', 'Ograničavajuće i afirmativne specifičnosti razvoja znanstveno filozofske misli i duhovnosti u Mostaru i Hercegovini', 'Kulturni identitet u književnosti Mostara', 'Socijalno politički kontekst školstva u Mostaru', 'Mostar u doba Korejskog rata', 'Listovi i časopisi o povijesti Mostara', 'Kulturni i znanstveni doprinos'….