Neki su čekali 14 godina – Koliko BiH brzo može koračati prema EU i što nas sve čeka?

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Cipru i Malti trebalo je 14 godina, Rumunjskoj, Irskoj i Danskoj skoro 12, a Hrvatskoj deset da službeno pristupe Europskoj uniji od dana podnošenja zahtjeva.

Najbrže je išlo Finskoj i Švedskoj - oko tri godine da postanu službeno dio Europske unije.

Točan datum

Pitanje je koliko će Bosni i Hercegovini, koja je dobila preporuku Europske komisije da se otvore pregovori o pristupanju, trebati da napravi novi veliki korak prema Uniji a domaći su političari, u pauzama sastanaka o usvajanju zadanih zakona, čak imali hrabrosti poručiti Uniji da žele da se našoj zemlji dan točan datum.

S druge strane, iako smo ugledali zeleno svjetlo, neke članice Unije dvoje trebali BiH otvoriti pregovore. Stajališta su različita. Neki misle da smo pokazali dovoljno spremnosti, drugi pak da nam se da još pola godine da ''popeglamo'' sve postavljene uvjete a treći pak da širenje Unije, pogotovo na BiH, i nije najbolja opcija.

Naime, čelnici EU-a sastat će se u četvrtak i petak u Bruxellesu kako bi razgovarali o ratu u Ukrajini, sukobu u Gazi i planovima Europske komisije za razvoj obrambene industrije Europske unije, kao i o potencijalnom budućem proširenju 27-članog bloka.

Ukrajina, oružje…

Pored rasprave o otvaranju pregovora o članstvu u EU s Bosnom i Hercegovinom, nakon preporuke Komisije od 12. ožujka, čelnici europskih zemalja razmotrit će plan kupnje oružja za Ukrajinu korištenjem prihoda od zamrznute ruske imovine te ponoviti poziv ministara vanjskih poslova u veljači na "trenutačnu humanitarnu stanku koja vodi do održivog primirja" u Gazi.

Čelnici EU na sastanku u prosincu prošle godine dali su zeleno svjetlo za otvaranje pristupnih pregovora s Ukrajinom i Moldavijom, nakon što zemlje poduzmu relevantne korake navedene u izvješću Europske komisije o proširenju.

Više napretka

Također su izrazili spremnost za otvaranje pristupnih pregovora s Bosnom i Hercegovinom kada bude postignuta neophodna usklađenost s kriterijima za članstvo.

Predsjednica Europske komisije Ursula Von der Leyen prošloga tjedna ocijenila je da je BiH, otkako je dobila kandidacijski status, napravila ''impresivne korake'' u europskim integracijama.

''Više je napretka učinjeno u nešto više od godinu dana nego ranije u deset godina. Prvo, BiH je sada u potpunosti usklađena s našom vanjskom i sigurnosnom politikom, što je ključno u ovim vremenima geopolitičkih previranja. Drugo, država je usvojila važne zakone poput Zakona o sprječavanju sukoba interesa koji je sedam godina bio u zastoju, te Zakon o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma'', rekla je tada von der Leyen.