Nema novaca?! Vlasti za jedan mandat potroše 50 milijardi KM

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Vlasti u BiH u jednom, četverogodišnjem mandatu potroše oko 50 milijardi KM! Računica je ovo zasnovana na egzaktnim pokazateljima potrošnje iz proračuna na svim nivoima vlasti u BiH, koju svakodnevno pokazuje i brojač javne potrošnje Centra za zastupanje građanskih interesamanda, piše Dnevni avaz.

Brojač je, primjerice, jučer pokazivao da je od početka godine iz svih proračuna potrošeno više od 11 milijardi maraka. 

Nemoralna primanja

Veliki dio ovog javnog novca ide na plaće najglomaznije i najneučinkovitije administracije u Europi. Najviše su one funkcionara u institucijama BiH, od članova Predsjedništva, državnih ministara i parlamentaraca, čija se primanja kreću između 4.000 i čak 7.000 KM. Dok vlast građane doslovno ubija uvijek  novim raznim nametima koji im se ne vraćaju ni u kakvom obliku, svoje plaće na državnom nivou još prije više od dva desetljeća zaštitila je Ustavom BiH.

Ustavnom, daytonskom odredbom da ''naknada za osobe koje obavljaju funkcije u institucijama BiH ne može biti umanjena za vrijeme trajanja mandata nositelja funkcije'', i njenom apsurdnošću do danas se nitko se nije pozabavio.

Krajnje vrijeme

Bilo je, doduše, nekoliko neuspješnih pokušaja u Parlamentu BiH da se umanje funkcionarske plaće, ali upravo je nekima ova ustavna odredba bila opravdanje da do toga ne dođe. Adisa Omerbegović-Arapović, ekonomska stručnjakinja, smatra da je krajnje vrijeme da plaće uposlenima u javnom sektoru budu umanjene i da društvo trenutno ima najviše prostora za takvo djelovanje.

''U trenutku kada se zadužujemo da isplaćujemo plaće u javnom sektoru, mirovine, kada nam nedostaje novac za kvalitetne javne usluge poput zdravstva, transporta i kada neki nemaju vode zbog neodgovornog upravljanja javnim novcem, krajnje je vrijeme da umanjimo plaće u javnom sektoru i po cijenu mijenjanja Ustava i zakona'', kaže Arapović.

Što je najgore, funkcionari u državnim institucijama mogu i da ne rade ništa, ali to im ne utječe na primanja, a zbog njihovog nerada opet najviše trpe građani, koji decenijama čekaju neki napredak, piše Avaz.ba