Nepoštivanje odluka Ustavnog suda BiH u RS-u

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Nepoštivanje odluka i blokade vlasti, koje su dolazile iz entiteta RS ili, preciznije, od SNSD-a - scenarij je koji se ponavljao nekoliko puta. Odgovornih do sada nije bilo, prenosi Federalan.

Nepoštivanje odluka Ustavnog suda BiH je kazneno djelo. No, u BiH nikada za to niko nije odgovarao. Još 2015. godine Ustavni sud BiH utvrdio je da Zakon o praznicima RS-a nije u skladu s Ustavom BiH.

Unatoč odluci, obilježavanje Dana RS-a postaje sve raskošnija manifestacija. Sankcija nije bilo. Novi potez RS -a bio je novi zakon o praznicima. Tražila se i potvrda građana. 2016. godine održan je referendum na kojem je 99 posto građana, koji su izašli na referendum, odlučili da žele obilježavati 9. siječanj kao dan tog entiteta. Ustavni sud BiH je poništio i te rezultate. Tužiteljstvo BiH je otvorilo predmet ‘Referendum’ zbog kaznenog djela neizvršenja odluke Ustavnog suda BiH. Ispitani su Milorad Dodik, Željka Cvijanović, Mladen Ivanić, Mirko Šarović.

“Nazvao sam tužitelja i otišao sam u Tužiteljstvo i dao izjavu. Ona se odnosi na sljedeće - da ne razumijem zašto sam pozvan, ali da razumijem da je istraga politički motivirana i ne očekujem nikakvo dalje postupanje tužitelja, jer nema pravni osnova za to”, kazao je Milorad Dodik, predsjednik RS-a (SNSD), 30. prosinca.2016.

Sankcija nije bilo. Tako je i bilo, u srpnju 2017. Tužiteljstvu BiH je priopćilo da protiv Milorada Dodika, Željke Cvijanović i Mirka Šarovića ne postoji dovoljno dokaza da su počinili kazneno djelo, pomaganje ili poticanje u navedenom kaznenom djelu. Optužnica je podignuta protiv četiri člana entitetskog Povjerenstva za provođenje referenduma.

Ustavni sud BiH konkretniji. 2019. drugi put, jasno poručuje - odluka referenduma građana RS da se 9. siječnja utvrđuje kao Dan RS-a nije u skladu s Ustavom BiH. No, manifestacija je opet održana, a vlast i opozicija ujedinjene u stavovima.

“9. siječnja, Dan RS-a, slavi se i slavit će se i u budućnosti bez obzira na to što tko o tome mislio i komentirao”, kazala je Sonja Karadžić - Jovičević, članica Glavnog odbora SDS-a

Nije ovo prvi slučaj neposluha političara iz RS-a. 2011. godine prijetilo se referendumom o Sudu i Tužiteljstvu, koji bi bio uvod u odcjepljenje RS-a. Politička situacija se opet uzburkala, a reagirale su mnoge međunarodne institucije. Da bi se situacija smirila, Catherine Ashton došla je u Banju Luku i ponudila strukturalni dijalog o pravosuđu.

“Smatramo da referendum za sada nije neophodan”, kazao je Milorad Dodik, predsjednik RS-a 13. svibnja 2011.

Metoda ucjene imala je efekta i 2007. godine, kada je Nikola Špirić podnio ostavku na mjesto predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH, nakon što je tadašnji visoki predstavnik Miroslav Lajčak posegnuo za ‘bonskim ovlastima’, te nametnuo izmjene Zakona o Vijeću ministara BiH.

“Mislim da je ovo jedini način da skrenemo pažnju na ozbiljnost situacije u BiH. Još jednom vas pozivam na dozu državnog patriotizma, ovo je naša zemlja, mi rezervne nemamo”, kazao je Nikola Špirić, predsjedavajući Vijeća ministara BiH (SNSD), 1.studenog 2007.

Špirić se za zemlju borio tako što je vlast bila blokirana. On je ponovo izabran za predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH, a za blokadu države niko nije odgovarao, prenosi Federalan televizija.