(Ne)rad Vijeća ministara - nigdje zakona; samo izvještaji i deklaracije

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Vijeće ministara BiH, na čijem je čelu Denis Zvizdić, na posljednjih desetak sjednica razmatrao je tek dva ili tri zakona, a dnevni red uglavnom se svodi na priču o informacijama, deklaracijama, memorandumima i izvještajima, što prema mišljenju stručnjaka, dovoljno govori o (ne)radu i odnosima koji vladaju u toj instituciji.

Ulogu predlagača zakona preuzeli su zastupnici, koji su u prvoj polovini godine predložili praktično isti broj zakonskih rješenja kao i Vijeće ministara BiH, što je praksa nezabilježena u bližem okruženju. U prvoj polovini ove godine Vijeće ministara BiH utvrdio je tek osam različitih zakona i ukoliko bi nastavili raditi ovim tempom, za vlastiti program planiran u 2017. godini trebao bi im čitav četverogodišnji mandat.

Vijeće vuče Parlamentarnu skupštinu

Slab učinak Vijeća ministara BiH po automatizmu odrazio se i na Parlamentarnu skupštinu BiH, koja je u prvoj polovini godine usvojila svega dva zakona, dok ih je čak sedam odbila tako da se i rad najvišeg zakonodavnog tijela kao i Vijeća ministara BiH sveo na dnevnooperativne stvari, od kojih narodi u BiH nemaju nikakve koristi.

Ivica Ćavar, projekt menadžer CCI-ja, kaže za "Nezavisne" da je činjenica da na dnevnom redu nekoliko posljednjih sjednica Savjeta ministara BiH nije bilo predloženih zakona.

"To se odražava na neispunjavanje opravdanih očekivanja građana, koji su najčešći, ako ne i jedini gubitnici", naglašava on. Kako ističu stručnjaci, najbolji pokazatelji kaosa koji vlada u Vijeću ministara i Parlamentarnoj skupštini su predloženi zakoni u vezi s trošarinama, jer ni iz dva pokušaja nije se mogao postići konačan dogovor, a ni danas nije isključena mogućnost da se to ponovo nađe na dnevnom redu.

Paraliza

"Kad nemate relaksirane odnose da možete raditi, onda imate ovu situaciju u kojoj je paralizirao Vijeće ministara, jer ono ne može ništa uraditi do onoga što mu omogućava stabilnost parlamentarne većine", rekao je Adnan Huskić, politički analitičar, za "Nezavisne".

Ono što zabrinjava jeste to da je gotovo nemoguće da u narednih više od godinu, odnosno do izbora 2018. godine, Vijeće ministara BiH i Parlamentarna skupština BiH ''prorade" i da počnu da predlažu i usvajaju zakone, ako ništa, bar one koje su planirali.

"Političari će uvijek brzo doći do rješenja koja mogu, na bilo koji način, utjecati na njihove osobne ili stranačke interese, što je više puta bilo vidljivo u proteklim godinama", rekao je Ćavar. Igor Crnadak, ministar vanjskih poslova BiH, kaže za "Nezavisne" da ne bi ulazio u rad kolega u drugim ministarstvima, ali navodi da je uvjeren da svi rade svoj posao najbolje što mogu. "U našem sustavu i konstelaciji odnosa između institucija temeljenih na Dejtonskom sporazumu to uopće nije sigurno mjerilo za efikasnost Vijeća ministara. Što se tiče ostalih ministarstava, mislim da svi korektno rade svoj posao. U mom ministarstvu mi smo po planu rada imali tri zakona za ovu godinu, jedan je već upućen na mišljenja u SM, a druga dva ćemo uputiti sigurno do kraja godine", rekao je Crnadak.

Problemi s većinom

Dodao je da je za novinare uvijek zanimljivo pisati o radu Vijeću ministara, ali upozorava da ti tekstovi nisu uvijek dobro mjerilo onoga što se stvarno uradi. Momčilo Novaković, poslanik NDP-a u Parlamentu BiH, ističe za "Nezavsine" da je očigledno da Vijeće ministara ima probleme s održavanjem parlamentarne većine, ali da to samo po sebi ne bi trebalo biti opravdanje za nedovoljno efikasan rad.

"Problem je u tome što pojedine stranke imaju ministre, a nisu dio parlamentarne većine, što je dodatni problem. Ono kako se to može riješiti jeste da svi mi shvatimo odgovornost koju imamo prema građanima i da radimo više u njihovom interesu", zaključio je Novaković.