Neraspakirani travanjski paket

Tekst članka se nastavlja ispod banera

''Državne institucije odgovorne su za pregovaranje, izradu, usvajanje te provođenje i funkcioniranje zakona potrebnih za ispunjavanje europskih standarda, kao i političkih i ekonomskih uvjeta u vezi s europskim integracijama. Država osigurava poštivanje principa, prioriteta i zahtjeva koje postavlja EU u fazama prije i nakon pristupanja EU. Država će zakonom uspostaviti potrebna tijela te poduzeti potrebne mjere i utvrditi potrebne procedure za ispunjavanje svih kriterija za pristupanje i članstvo u EU, što uključuje i potrebne mehanizme koordinacije i suradnje s organima vlasti na nižim razinama'', navedeno je u amandmanu travanjskog paketa, koji, unatoč pregovorima i američkim posredovanjima, nije usvojen.

Dva glasa

Travanjski paket, prije 13 godina, propao je sa samo dva glasa manjka, a oborili su ga Stranka za BiH i HDZ 1990, koji se zbog neslaganja u vezi s travanjskim paketom odvojio od matičnog HDZ-a.

Nezavisne novine navode kako je paket ustavnih promjena iz travnja 2006. godine bio ''posljednji reformski pokušaj preuređenja BiH, na koji su pristali gotovo svi ključni akteri u BiH''.

''Od ovog je prošlo 13 godina, a analitičari u BiH se slažu da je propašću ovog prijedloga propuštena prilika i da je danas nezamislivo da se provede i manji dio ustavnih reformi koje su bile predviđene tim sveobuhvatnim dokumentom'', pišu Nezavisne i navode kako je nakon ovog dokumenta Ustav BiH promijenjen samo jednom, i to u dijelu da sporna pitanja u vezi s Brčko distriktom rješava Ustavni sud BiH, što je bilo dogovoreno između Milorada Dodika, predsjednika SNSD-a, Dragana Čovića, predsjednika HDZ BiH, i Sulejmana Tihića, tadašnjeg predsjednika SDA.

Jedan predsjednik

Naime, ustavnim amandmanima predviđeno je, između ostalog, uvođenje jednog predsjednika BiH i dva potpredsjednika, jačanje pravosuđa na državnoj razini uvođenjem vrhovnog suda, davanje dijela nadležnosti državi u oblasti poljoprivrede i lokalne uprave, te pune nadležnosti u dijelu međuentitetskog prijevoza. Također, ojačala bi uloga državnog parlamenta, broj zastupnika u Zastupničkom domu bio bi povećan sa 42 na 87, a izaslanika u Domu naroda s 15 na 21.

Predviđen je, podsjećaju banjalučke novine, bio mehanizam po kojem bi nadležnosti prebačene s entiteta na BiH mogle biti vraćene samo u slučaju da dođe do jednoglasne suglasnosti u oba entiteta.

Srećko Latal, analitičar iz Sarajeva, koji je bio uključen u aktivnosti koje su se odvijale oko travanjskog paketa, kaže da je paket bio i prekretnica u načinu angažiranja međunarodne zajednice. Podsjeća da je to bio američki projekt, nakon čije propasti su se Amerikanci povukli iz dnevne politike u BiH.

Duboko uvjerenje

''EU je tada trebala preuzeti odgovornost, što se nikad nije dogodilo na pravi način, pa kao rezultat imamo konstantno nazadovanje. Ja sam i tada govorio, a i sada govorim, da je to bio korak u dobrom pravcu, posebno ako vidimo koje su reforme bile uključene, a o kojima danas možemo samo da sanjamo'', rekao je Latal.

Božo Ljubić u ranijim istupima rekao je kako ''nije bilo nikakvog koordiniranog djelovanja čak su i razlozi i motivi odbijanja bili različiti a u nekim elementima i oprečni''.

''Neistina je da bi HDZ 1990 podmićivao zastupnike da glasuju kako su glasovali. To niti je trebalo niti je bilo moguće. Hrvatski zastupnici(pok. I. Lozančić, Ruža Sopta, Filip Andrić, Vinko Zorić i Martin Raguž) su glasovali po svom dubokom političkom uvjerenju. Konačno u to vrijeme jedva da smo imali novca za gorivo do Sarajeva a kamoli nekog podmićivati'', rekao je Ljubić prije nekoliko godina za portal Dnevnik.

Naveo je kako su rješenja u travanjskom paketu predviđala da se nadležnosti Doma naroda reduciraju samo na jedan strogo definiran broj pitanja, da se on više ne konstituira iz županija i posredno preko Doma naroda Federacije već izravno iz ad hoc kluba zastupnika izabranih u Zastupnički dom Parlamentarne skupštine BiH.

Raspad BiH

''Da je to rješenje prošlo, sasvim realna prijetnja je bila da bi velike bošnjačke i srpske stranke na vrh svojih lista za Zastupnički dom mogli staviti 'svoje Hrvate' ili one koji su se samo tako izjasnili prije izbora i da onda Hrvatima izaberu izaslanike u Dom naroda. Budući da je Dom naroda na osnovu 'travanjskog paketa' predlagao članove Predsjedništva, jasno je tko bi o tome odlučivao. Prema tome, Travanjski paket bio je štetan po hrvatsku poziciju u BiH i zato su naši zastupnici glasali protiv, a ne da bi se nekom osvećivali'', rekao je Ljubić.

S druge strane, Haris Silajdžić, prije nekoliko godina je za N1 rekao kako je obaranjem travanjskog paketa spriječio raspad države ''na najgori način''.

''Što se tiče biranja predsjednika mi o Daytonu biramo izravno. Po travanjskom paketu se bira iz Parlamenta, što je manje vrijedno nego izravno biranje. Nije mi jasno gdje su valjani razlozi da se to čini? Rekli smo entitetsko glasovanje zajedno s ovim odredbama znači raspad BiH jer o njemu, u tom slučaju, odlučuju 23 posto Parlamenta. Samo. Od ukupnog broja zastupnika u Predstavničkom domu o tom vetu bi odlučivalo 22,9 posto i svi bi dolazili iz jednog entiteta. Dakle, jedan entitet, jedan narod bi imao punu kontrolu nad oba entiteta i oba naroda. Zašto? Zato što je Zastupnički dom po tom paketu sve i kada bi bila predložena tri člana Predsjedništva, odnosno predsjednik i dva potpredsjednika - trebala je prosta većina u Zastupničkom domu, koja uključuje po jednu trećinu, najmanje, iz svakog entiteta. Bez te trećine, nakon tri kruga glasovanja, ukoliko se ne dođe do tih imena - sve pada. Isto tako je kod izbora premijera. Šta se dešava? Raspušta se Parlament, idemo u novo glasovanje, novo biranje koje može trajati beskonačno. Dakle, između dva ciklusa izbora BiH nema niti izvršnu niti zakonodavnu vlast, nikakvog organa. Možda neka sudska ostaje. Ako to nije opasnost za BiH, ako netko tu ne vidi opasnost onda zaista ne treba govoriti o politici ništa'', rekao je.

Dodao je kako je travanjski paket rađen u nevjerojatnoj žurbi kako bi se pitanje Bosne i Hercegovine skinulo s dnevnog reda.

WikiLeaks o paketu

Travanjski paket završio je i u objavama WikiLeaksa pa u objavljenim depešama stoji da su Stranka za BiH i tada novoformirani HDZ 1990 oborili travanjski paket ustavnih promjena 2006. godine predizbornim mahinacijama, potkupljivanjem i podmićivanjem.

WikiLeaks je ovo objavio iz depeša koje je potpisao bivši američki veleposlanik u BiH Douglas McElhaney.

Drugi ključni element za pad paketa tadašnji američki veleposlanik BiH Douglas McElhaney vidi u Katoličkoj crkvi i kardinalu Vinku Puljiću, za koje on kaže da su izravno utjecali na formiranje HDZ 1990, okretanje protiv Dragana Čovića i odbacivanje paketa.

Za Travanjski paket glasovalo je 26 zastupnika: 9 iz SDA, 5 iz SDS-a, po tri iz SNSD-a i SDP-a BiH, 2 iz PDP-a te po jedan iz HDZ-a BiH i SP-a RS-a. Protiv je bilo 16 zastupnika: 7 iz SBiH-a, 4 iz HDZ-a 1990 te po jedan iz SDP-a BiH, NHI-a, BOSS-a, HDU-a i SRS-a RS-a. Kako nije postojala potrebna dvotrećinska podrška za ustavne promjene, Travanjski paket bio je oboren.