Novalićeva tzv. ''vlada u tehničkom mandatu''
Nespremno su odradili još jedan mandat, zadužili građane i otišli po novi
Tekst članka se nastavlja ispod banera
Maratonsko brojanje glasačkih listića nakon ovogodišnjih izbora privedeno je kraju i dok se najavljuje žurno formiranje vlasti na svim razinama, nitko ne spominje činjenicu da rezultati izbora iz 2018. godine na razini Federacije nikada nisu provedeni. Vlada Federacije Bosne i Hercegovine na čelu s Fadilom Novalićem provela je zadnje četiri godine u tehničkom mandatu.
Novalićeva vlada imenovana je u ožujku 2015. godine, a nakon što SDA i HDZ BiH poslije izbora održanih 2018. godine nisu našli zajednički jezik o formiranju nove vlade, Novalićev mandat neočekivano se produžio na više od sedam godina.
Ostali bez tri ministra i nastavili dalje
Čelne ljude HDZ-a BiH i SDA, koji čine vladajuću većinu, na dogovor o novoj Federalnoj vladi nije natjeralo ni to što je ta vlada u zadnje dvije godine ostala bez tri ministra. U siječnju 2020. godine ministrica obrazovanja Elvira Dilberović podnijela je ostavku na tu poziciju te je uskoro imenovana za veleposlanicu BiH u Švedskoj, ministar branitelja Salko Bukvarević preminuo je u srpnju 2020. godine, a u listopadu 2021. preminuo je ministar zdravstva Vjekoslav Mandić.
Također, Novalić i njegova zamjenica Jelka Milićević nastavljaju obavljati svoje dužnosti dok traje suđenje u aferi „respirator“. Novalić i Milićević terete se za zlouporabu položaja ili ovlasti, primanje nagrade ili drugog oblika koristi za trgovinu utjecajem, krivotvorenje ili uništenje poslovnih ili trgovačkih knjiga, te kazneno djelo nesavjestan rad u službi. Suđenju, koje je počelo u veljači 2021. godine, ne nazire se kraj.
Novinar Branimir Galić kaže kako građani zbog ove situacije vjerojatno nisu trpjeli ni manje ni više nego što bi trpjeli da je Vlada FBiH formirana na temeljima izbornih rezultata iz 2018. godine.
Međutim, ovakav rasplet događaja doveo je do apsurdne situacije kakva je nepoznata u demokratskim društvima kakvim Bosna i Hercegovina želi postati.
''Najspornije su u ovom kontekstu su dvostruke dužnosti pojedinih ministara koji su izabrani u zakonodavna tijela, a istovremeno su dio izvršne vlasti u FBiH. Personifikacija takvog apsurda je Aljoša Čampara koji obnaša trostruku dužnost. On je ministar unutarnjih poslova FBiH, izaslanik u Klubu bošnjačkog naroda Doma naroda Parlamenta FBiH te zastupnik u Skupštini kantona Sarajevo'', ističe Galić.
Zaduživanja, krediti, korona i respiratori
Unatoč činjenici da rezultati izbora iz 2018. godine nisu implementirani na federalnoj razini, vlada Fadila Novalića, tzv. vlada u tehničkom mandatu, nastavila je donositi najvažnije odluke. Pored redovne raspodjele sredstava iz proračuna koje je provodila, vlada se nije pretjerano dvoumila kada su u pitanju zaduživanja kod međunarodnih financijskih institucija.
Tako je proteklih godina Vlada FBiH odobravala milijunska zaduživanja Autocesta Federacije BiH za nastavak gradnje koridora 5-C, a u lipnju 2022. godine usvojen je i Zakon o financijskoj konsolidaciji i restrukturiranju javnih zdravstvenih ustanova u Federaciji “težak” 225 milijuna maraka.
Vlada Federacije 2020. godine prihvatila je dva velika zaduženje - kod Europske unije oko 150 milijuna eura i Međunarodne banke za obnovu i razvoj (IBRD) više od 33 milijuna eura.
Zajam od oko 150 milijuna eura opravdala je objašnjenjem da će se koristiti za ublažavanje platnog balansa i ukupnih proračunskih potreba, ojačavanje stanja deviznih rezervi i pomoć u rješavanju tekućih i vanjskih financijskih poteškoća radi ekonomske stabilizacije i programa reformi. Dok je zaduženje od preko 33 milijuna eura bilo planirano za financiranje uspostavljanja i vođenje revolving kreditne linije za osiguranje supsidijarnog financiranja odabranim uključenim financijskim institucijama, a s ciljem davanja podzajmova mikro, malim i srednjim poduzećima.
Pročitajte još
Iako u tehničkom mandatu, Vlada Fadila Novalića više od stotinu milijuna maraka javnih sredstava podijelila je na ime mjera za ublažavanje ekonomskih posljedica pandemije koronavirusa u Federaciji BiH, a raspolagala je i s oko 400 milijuna maraka dobivenih iz kreditnog aranžmana s Međunarodnim monetarnim fondom.
Za projekt „Unapređenje zdravstvene zaštite u FBiH" 19,2 milijuna eura uzela je od IBRD-a na rok otplate od 32 godine uz sedmogodišnje grace razdoblje.
Zajam od skoro 40 milijuna eura od IBRD-a za realizaciju Projekta otpornost i konkurentnost u poljoprivredi, koji će građani Federacije također vraćati iduće 32 godine.
Ovo su samo neki od zajmova koje je potpisala Novalića tehnička vlada tijekom četiri godine ovog mandata, no ipak će ostati upamćena po fijasku u vezi nabavke cjepiva i respiratora.
Iako se hvalila kako je pozitivno odgovorila na izazove pandemije i ekonomske krize, cjepivo je u Bosnu i Hercegovinu stiglo s debelim zakašnjenjem u odnosu na ostale europske zemlje, a posebna je priča nabavka stotinu kineskih respiratora za deset milijunima maraka koji i danas leže nekorišteni.
Novi izbori, stara lica
I dok javnost u Federaciji BiH s nestrpljenjem iščekuje kako će se rasplesti afera „respirator“, Novalić je u međuvremenu s više od 9.600 osvojenih glasova na listopadskim općim izborima osigurao poziciju u Parlamentu Federacije BiH. Federalni premijer, koji je u međuvremenu završio i na američkoj crnoj listi, nakon izbora zahvalio je glasačima, ističući da je "narod širom Federacije prepoznao rezultate entitetske vlade''.
Novalić nije iznimka već pravilo, pa se tako od 13 aktualnih federalnih ministara njih 11 našlo na kandidatskim lista za ovogodišnje izbore. Najviše ministara kandidiralo se za Zastupnički dom PSBiH, njih pet: Nermin Džindić, Edin Ramić, Šemsudin Dedić, Amir Zukić i Edita Đapo. Za Zastupnički dom Parlamenta FBiH kandidirali su se premijer Fadil Novalić i dva ministara Mato Jozić i Josip Martić; četiri člana Federalne vlade išli su u utrku za mandat u županijskim skupštinama: Aljoša Čampara, Vesko Drljača, Zora Dujmović i Zlatan Vujanović, a jedino Jelka Milićević i Denis Lasić nisu bili ni na jednoj listi.
Optimizam oko formiranja vlade
Prosjek vremena potrebnog za formiranja vlasti u BiH je šest mjeseci, ali izbori 2018. godine pokazali su još jednom kako je u Bosni i Hercegovini sve moguća, pa čak i to da se rezultati izbora potpuno zanemare i da entitetska vlada odradi kompletan četverogodišnji ciklus u tzv. „tehničkom mandatu“.
Rokovi za formiranje vlasti su jasno precizirani Izbornim zakonom BiH, međutim nisu predviđene nikakve sankcije za njihovo probijanje.
Novinar Branimir Galić ističe kako će, ako je vjerovati izjavama čelnika političkih stranaka koje su osvojile naviše mandata u Zastupničkom domu Parlamenta Federacije BiH, nova Vlada Federacije BiH biti formirana kroz nekoliko mjeseci.
''Međutim, uvijek i iznova treba ponavljati da je za ovako koncipiran politički sustav kakav imamo u Federaciji BiH ključno imati većinu u klubovima Doma naroda Parlamenta Federacije BiH. Upravo će posredni izbori za izaslanike u Domu naroda Parlamenta FBiH (koji se biraju tajnim glasovanjem na posebnim sjednicama županijskih skupština) u najvećoj mjeri odrediti sastav nove Vlade FBiH'', kazao je za Bljesak.info Galić.
Schmidtove odluke
Veliku ulogu u raspletu postizborne križaljke ovaj put imat će i nedavni potezi visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu Christiana Schmidta. On je donio odluku o povećanju broja izaslanika u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH (FBiH) s ciljem, kako je sam pojasnio, da poboljša funkcionalnost ovog entiteta i osigura blagovremenu provedbu rezultata izbora održanih 2. listopada 2022. godine.
Odluka o Domu naroda je jedna od nekoliko u paketu mjera koje je Schmidt opisao kao mjere funkcionalnosti koje će spriječiti blokadu entiteta FBiH, a donio ih je samo sat vremena nakon zatvaranja biračkih mjesta, 2. listopada.
Suština odluka visokog predstavnika tiče se rokova za formiranje vlasti u Federaciji BiH.
"Nametnuo sam mjere koje će unaprijediti funkcionalnost institucija u Federaciji BiH. One će omogućiti svim građanima da se njihov glas čuje i osigurati im da ih zaista i predstavljaju oni koje su izabrali", objasnio je Schmidt razloge svoje odluke.
Nakon “vruće jeseni” slijedi još vruća zima
Neki političari u Bosni i Hercegovini smatraju kako nijedna odluka Visokog predstavnika, niti jedan bilo kakav pokušaj deblokade ne može zamijeniti politički dogovor. Hoće li do političkog dogovora ovaj put doći ostaje da se vidi.
Fenomen bosanskohercegovačke politike i bosanskohercegovačkih izbora je taj što se nakon zatvaranja birališta svi proglašavaju pobjednicima i svi žele dio kolača za sebe. U borbi za vlast nema nedopuštenih sredstava, pa nije isključeno da će neka od strana ponovno posegnuti za blokadama ako bude u mogućnosti to uraditi.
Nakon ''vruće političke jeseni'' slijedi još vruća politička zima, a za to vrijeme Novalićeva tehnička vlada nastavlja s radom i vjerojatno će nas uvesti u novu 2023. godinu.
