Not my president - Hrvati odustali od bunta protiv Komšića?

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Transparenti ''Not my president'', zapaljene svijeće za demokraciju i prosvjedna šetnja 2018. godine su na današnji dan 11. listopada okupili građane i građanke Mostara, koji su izašli na ulice nakon što je Željko Komšić većinom bošnjačkih glasova izabran za hrvatskog člana Predsjedništva BiH.

Prosvjed je tada organizirala 'Hrvatska mladost', koja je na taj način htjela dati do znanja da se treba uvažavati interes Hrvata, posebice za dobrobit Bosne i Hercegovine.

Danijel Jurić, jedan od prosvjednika i bivši student Pravnog fakulteta SUM-a, je rekao tada za medije kako ga zabrinjava izbor Komšića za Predsjedništvo.

''Nas, većinu ovdje, zabrinjava i najviše tišti način na koji je gospodin Komšić izabran za hrvatskog člana Predsjedništva. Naime, on je u potpunosti u pravu kada kaže da Ustav BiH ne govori o hrvatskom, srpskom, bošnjačkom članu Predsjedništva nego o članovima da je iz reda tog i tog naroda. Međutim, činjenica je da Hrvati u svojoj velikoj većini nisu glasovali za gospodina Komšića. Gospodin Komšić je izabran u svoju funkciju koju trenutno obnaša kao i 2006. i 2010. godine glasovima, većinski, bošnjačkog naroda. Tako možemo primijetiti da je gospodin Komšić dobio glasove u sredinama gdje Hrvata gotovo i nema'', rekao je Jurić tada.

Komšić je te godine rekao kako su prosvjedi legitiman način izražavanja volje građana i da je to za njega u redu, jer su prosvjedi održani u skladu sa zakonom.

''Glasovi su izbrojani i moraju se i HDZ BiH i svi pomiriti da Dragan Čović nije član Predsjedništva'', rekao je Komšić koji je 2018. godine izabran treći put za člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine iz reda hrvatskog naroda, osvojivši 255.500 glasova. 

I svjetski mediji poput Washington Posta, Reutersa, The New York Timesa izvještavali su o prosvjedu građana u Mostaru izvještavajući o ustroju Predsjedništva, ''umjerenosti'' Komšića, nacionalistima te su naveli da prosvjedi i proglašavanje Komšića nepoželjnim zajednicama gdje su Hrvati većina, mogu izazvati novu ''poslijeratnu krizu''.

Podsjetimo, Željko Komšić je i na ovogodišnjim Općim izborima izabran kao član Predsjedništva iz reda hrvatskog naroda, pobijedivši u izbornoj utrci Borjanu Krišto kandidatkinju Hrvatske demokratske zajednice BiH.

Borjana Krišto je po objavljenim rezultatima na stranici izbori.ba osvojila 167.789, dok je Željko Komšić osvojio 201.713.

Krišto je imala na ovim izborima veću podršku nego Dragan Čović 2018. godine, kada je lider HDZ-a osvojio 154.819 glasova.

Zanimljivo je i da je Željko Komšić na ovogodišnjim izborima osvojio manje glasova nego 2018. godine kada je dobio 255.500 glasova.

Na Općim izborima 2018. godine kandidati za člana Predsjedništva iz reda hrvatskog naroda bili su i Diana Zelenika iz HDZ 1990 koja je osvojila 25.890 glasova, Boriša Falatar iz Naše stranke je osvojio 16.036 glasova, dok je Jerko Ivanković Lijanović iz Stranke Radom za boljitak osvojio 6.099 glasova.

No ove godine, ponovni izbor Komšića nije pokrenuo izlaske na ulice. Jedini prosvjedi u BiH ove godine organizirani su u Banja Luci i u Banovićima gdje su se potukli simpatizeri stranaka.