"Frankenstien zakon" u BiH - puno želi, malo nudi

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Ministarstvo vanjskih poslova (MVP) BiH uputilo je u proceduru Nacrt zakona o vanjskim poslovima i on se trenutno nalazi u Vijeće ministara BiH, saznaju "Nezavisne".

Iz MVP-a za Nezavisne novine nisu mogli poslati tekst, uz obrazloženje da ga prvo treba razmotriti Vijeće ministara BiH, dok u ovoj bh. instituciji kažu da će tekst biti dostupan javnosti tek kad prođe proceduru u tom tijelu.

Podsjećanja radi, ovaj zakon se pokušava donijeti već 20 godina, ali svaki put on padne ili u samom Vijeću ministara BiH, ili tijekom procedure prvog čitanja u Zastupničkom domu BiH.

Većina sugovornika s kojima su novinari Nezavisnih razgovarali predviđa da će i ovaj tekst doživjeti sličnu sudbinu, a Ana Trišić Babić, bivša zamjenica ministra vanjskih poslova BiH, čak kaže da se radi o "Frankenstien zakonu" koji puno želi, a ne nudi gotovo ništa.

Jedna od nelogičnosti, kako ona kaže, je odredba koja predviđa da se imenovanje generalnog direktora obavlja u skladu sa Zakonom o državnoj službi u institucijama BiH.

"Ovo je sporno zato što se, s obzirom na to da se generalnom direktoru dodjeljuje rang
veleposlanika, na loš način definira pitanje imenovanja veleposlanika. Jer, ako se imenovanje generalnog direktora obavlja u skladu sa Zakonom o državnoj službi, to znači da Agencija za državnu službu imenuje ambasadore. U kojoj zemlji je takvo nešto moguće", kaže ona.

Ovo pitanje se onda nadovezuje na ostale službenike jer, primjera radi, kako kaže, postavlja se pitanje koji diplomatski rang ima tajnik, ako bi generalni direktor, odnosno dosadašnji pomoćnik ministra, bio veleposlanik.

"Ovo je samo jedan primjer u moru loših rješenja koja su predviđena zakonom. Zakon, recimo, daje zakonsku mogućnost stjecanja najvišeg diplomatskog zvanja bez ijednog dana provedenog u diplomatskoj službi", kaže Trišić Babić.

Kako su novinari saznali, zakon bi zadržavao sadašnji model po kojem je Predsjedništvo kreator vanjske politike, a Ministarstvo izvršitelj. Predsjedništvo bi, po ovom prijedlogu, vodilo, definiralo, usmjeravalo i elaboriralo vanjsku politiku, a Parlamentarna skupština bi u okviru svojih ustavnih ovlaštenja pratila realizaciju vanjske politike i donosila preporuke za njeno vođenje.

MVP je predviđen kao specijalizirani organ uprave nadležan za provođenje vanjske politike i obavljanje diplomatsko-konzularnih poslova.

Zakonom je također predviđeno jačanje ekonomske diplomacije, međutim ništa ne spjrečava veleposlanike i druge službenike da jačaju ekonomsku diplomaciju i u okviru postojećeg okvira, iako ne postoji specijalizirani zakon za vanjske poslove.

Zakon bi, također olakšao europske integracije BiH na način da po ugledu na druge zemlje koje su pristupale EU bude uvedeno posebno odjeljenje za evropske integracije. Primjera radi, Hrvatska ima Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija, a i Crna Gora je europske integracije na sličan način ukorporirala u svoje ministarstvo. Intencija zakona je da se ukorporiranjem europskih integracija olakša proces pristupanja EU, međutim pitanje je na koji način bi entiteti bili uključeni u cijeli proces. Zakon predviđa komunikaciju između Ministarstva i entiteta, definira se da entiteti pomažu u provođenju zadataka Ministarstva, ali nije detaljno precizirano kako bi ta komunikacija tekla.

Zakonom bi se, također, pokušalo na bolji način urediti donošenje i otpravljanje diplomatskih pošiljaka s obzirom na to da se do sada često dešavalo da se diplomatska pošta članova Predsjedništva otvarala na nedozvoljen način, a pojedini veleposlanici su odbijali provesti instrukcije ministara.