O jednoj reformi: Zamislite da živite u zemlji u kojoj ne morate ''ganjati papire''

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Modernizacija javne uprave u našoj zemlji potrebna je ne samo zbog stremljenja prema Europskoj uniji, nego, prije svega, kao pretpostavka za odgovornu i troškovno učinkovitu državnu službu.

Za takvo nešto potrebna je politička odlučnost i čvrsto političko vodstvo. Da ovaj saziv Vijeća ministara BiH, te oba entiteta, kantona i Brčko distrikta BiH, nemaju volju a samim tim ni snagu za taj proces, mišljenja je Svetlana Cenić, ekonomska analitičarka koja i nije optimist po pitanju modernizacije javne uprave.

Udaljeni smo kilometrima

''Da ima volje, bilo bi i snage. Jasno. No to smo znali od prvog dana kada je počelo pogađanje i trgovina pozicijama, sa izjavama tipa: "Nama je pripalo..." E čuj pripalo?!'', navela je Cenić za Bljesak.info.

Kao jedan od najvećih izazova u procesu reforme javne uprave Cenić ističe kako će najteže biti da se ‘’prevlada slast privilegije ničim zasluženih, kao i kupovina odanih’’.

''Od prvih koraka, onih koji će osjetiti i građani ove zemlje, udaljeni smo kilometrima, a ne koracima. Ni volje, ni želje da se uradi bilo šta za građane, a ni znanja. Pa, čak, ni mrva suosjećanja’’, dodaje analitičarka.

Slično mišljenje dijeli i Admir Čavalić, ekonomski analitičar koji navodi kako trenutno ne vidi neku istinsku stratešku orijentaciju, niti motiviranost da se ozbiljnije ide u ove reforme.

''Naravno, uvijek postoji deklarativno opredjeljenje. Tako se deklarativno ova reforma stavlja u vrh strateških prioriteta i uvijek je prisutna u narativima predstavnika EU i drugih predstavnika međunarodne zajednice. Međutim, konkretni rezultati izostaju. Nije dobro da se ova reforma nameće kao uvjet izvana, bez da domaći politički akteri ne prepoznaju značaj navedenih - u kontekstu benefita za čitavo društvo, živote građana itd. Kada je riječ o različitim razinama vlasti, mislim da je prirodno lakše neke reforme provoditi na nižim razinama, dok se obično ove reforme zaustave na najvišoj, državnoj razini vlasti'', navodi.

Politika blokada i ucjena

Najveći izazovi, mišljenja je Čavalić, odnose se na postojeće političko okruženje koje favorizira politiku blokada i ucjena.

''Konkretno, i reforma javne uprave, naročito kada je riječ o državnoj razini i koordinaciji državne razine sa nižim razinama vlasti, se promatra ne kao tehničko pitanje, već čisto političko i to u domenu političke trgovine. Ne smijemo zanemariti ni činjenicu da političke elite nerijetko koriste javnu upravu kako bi naglasile vlastitu političku moć. Pojavljuju se raznorazni paradoksi svojstveni Bosni i Hercegovini - od toga da se institucije za reviziju posmatraju kao "politički plijen" do toga da se pojavljuju špekulacije o namještanju poslova u uredima koji bi trebali biti odgovorni za borbu protiv korupcije. To je tek vrh ledenog brijega. Ispod površine su javne nabavke, šutnja i sporost administracije, korupcija, nepotizam id. Zbog svega toga tj. političkih interesa, nema značajnijih reformi'', navodi i dodaje kako je pred vladama puno posla.

Posljednji sastanak Posebne skupine za reformu javne uprave između Europske unije i Bosne i Hercegovine održan je u travnju na kojem je, kako nam navode iz Ureda koordinatora za reformu javne uprave, Europska komisija pozvala BiH da poboljša nacrt Programa integriranja u EU, da revidira i usvoji Akcijski plan za RJU sa troškovima njegove provedbe, da poboljša funkcioniranje koordinacijskih struktura.

''BiH treba izmijeniti zakone o državnoj službi tako da budu usklađeni sa principom zasluga i međusobno u cilju profesionalne i depolitizirane državne službe te da usvoji propise na državnoj razini o strateškom planiranju politika i određivanje jedne institucije na državnoj razini koja je nadležna za planiranje politika. Također, moramo poboljšati praćenje provedbe Strategije upravljanja javnim financijama'', rekao je za Bljesak.info Darko Kasap, koordinator za reformu javne uprave.

Posebna skupina za što?

Inače, Posebna skupina za reformu javne uprave je zajedničko tijelo Europske unije i Bosne i Hercegovine koje služi kao forum da se na političkoj i tehničkoj razini razmijene informacije o tome šta je urađeno kao i da Europska komisija da preporuke za daljnji rad na reformama u ovoj oblasti.

''Među preporukama sa sastanka u travnju je da bh. vlasti trebaju usvojiti revidirani Akcijski plana za reformu javne uprave, te staviti fokus na veće financijsko vlasništvo i održivost reforme javne uprave. Također, Europska komisija očekuje i nastavak izmjena zakonodavstva o državnoj službi kako na državnoj tako i na ostalim razinama vlasti u dijelu koji se odnosi na usklađivanje s načelima meritornosti, te izmjene zakonodavstva o slobodnom pristupu informacijama na razini entiteta i BDBiH'', navode za Bljesak.info iz Direkcije za Europske Integracije.

Kasap navodi kako će najveći izazov biti digitalizacija usluga.

''Već imamo neke naznake da će za reformu javne uprave u oblasti pružanja usluga biti potrebno osigurati najveći dio novca. Implementacija dogovorenih aktivnosti zavisit će i od postotka udjela domaći vlada u vlasništvu na reformom javne uprave kao i od podrške Europske komisije kroz donatorske i druge vidove financiranja koji mogu biti od velike pomoći BiH za reformu'', navodi Kasap i dodoaje kako se nada da će građanima do kraja 2027. godine omogućiti da ostvare neke od usluga koje im pruža javna uprava na brži način.

Spomenutom sastanku prisustvovao je i Davor Bunoza, ministar pravde BiH, koji dijeli mišljenje koordinatora za reformu javne uprave, odnosno navodi kako je digitalna transformacija javne uprave prioritet same reforme.

''Ministarstvo pravde pripremilo je i stavilo u proces javnih konzultacija propis o upravnom postupku čije promjene se odnose stvaranje preduvjeta za dodatnu digitalizaciju javne uprave u institucijama Bosne i Hercegovine. Ranijim izmjenama ovog propisa omogućeno je uspostavljanje elektronske javne uprave, odnosno reguliranje elektronske isprave kao svako pismeno, predaju elektronskih isprava, značenje podneska u elektronskoj formi i osobnog potpisa, dostavljanje pismena elektronskim putem i dr. Korake na digitalizaciji kao stavljanje u funkciju digitalnog potpisa već je uvelo Ministarstvo prometa i komunikacija i Agencija za identifikaciju dokumenata i razmjenu podataka BiH, dok sa ovim izmjenama upravnog postupka će se omogućiti stvaranje jednog upravnog mjesta putem kojeg građani pristupaju za ostvarenje svojih prava davanjem zahtjeva, a preko kojeg se vrši azmjena podataka između različitih tijela po službenoj dužnosti i kao rezultat izdaje akt tražen na zahtjev omogućujući troškovno efikasniju uslugu, pojednostavljujući i modernizirajući upravni postupak. U nadi da će se donijeti akt i provesti aktivnosti EU projekta potpore za optimizaciju i digitalizaciju javnih usluga to možemo očekivati već od iduće godine'', naveo je Bunoza za Bljesak.info.

''Volje i želje ima''

Za razliku od ranijih analitičara ministar pak ističe kako su oni pokazali volju, želju i spremnost za reformu javne uprave, a što je prepoznato i od strane Europske komisije u izvješću o napretku BiH od ožujka 2024 godine.

''Naravno, suočavamo se s brojnim preprekama, i zahtijevat će se dodatni napori da se osiguraju svi potrebni resursi i koordinacija među različitim razinama vlasti za uspješnu reformu javne uprave u BiH'', navodi.

Na naš upit koliko su građani ove zemlje uopće spremni za promjene te kada bi ih mogi očekivati iz Ureda koordinatora za reformu javne uprave navode kako se nadaju da će građanima do kraja 2027. godine omogućiti da ostvare neke od usluga koje im pruža javna uprava na brži način. .

''U kombinaciji sa smanjenjem administrativnog opterećenja, reduciranjem posebnih zakonskih propisa i odredbi smatra se da bi se postigla bolja percepcija i zadovoljstvo građana i poslovnih subjekata uslugama javne uprave'', dodao je Kasap.

Čekanje na nekog drugog

Admir Čavalić smatra kako su građani uvijek spremi na promjene po ovom pitanju, no da je pravo pitanje je da li ih istinski žele?

''Često se zaboravlja na ovu reformu, te fokus birača stavlja na neka druga, trivijalna pitanja. Upravo je ovo pitanje jedno od najbitnijih za buduće (grado)načelnike i gradska/općinska vijeća u čitavoj Bosni i Hercegovini. Građani trebaju pitati dokle se došlo sa reformama - sada u jeku lokalnih izbora koji će se održati u listopadu. Nedavno sam boravio u Saudijskoj Arabiji gdje su mi se pojedini građani ove države požalili kako u SAD-u još uvijek koriste papir pri komunikaciji sa vladom. U Saudijskoj Arabiji se to uglavnom svodi na dobro dizajniranu, praktičnu, funkcionalnu aplikaciju na mobilnom telefonu. Bosna i Hercegovina je po datim parametrima daleko iza SAD-a, a moguće još dalje iza Saudijske Arabije. Isto vrijedi i pri komparaciji sa zemljama članicama EU. Pravo pitanje je zašto je to tako?'', govori Čavalić i dodaje kako je ovo pitanje posebno bitno ako znamo da upravo male zemlje poput naše treba da budu lideri u prihvaćanju dobrih praksi izvana.

Na naš upit o promjenama i bh građanima, odnosno njihovoj spremnosti i prihvaćanju, ekonomska analitičara Cenić, navodi sljedeće: ''Građani očito neće pravnu državu, a čekaju neko čudo i nekog sa strane da riješi njihove probleme''.