Hrvatski Sabor
Odbor za Hrvate izvan RH podržao ažuriranu Deklaraciju o položaju Hrvata u BiH
Tekst članka se nastavlja ispod banera
Saborski Odbor za Hrvate izvan Hrvatske podržao je u četvrtak većinom glasova ažurirani prijedlog Deklaracije Hrvatskog sabora o položaju Hrvata u BiH, koji je usuglašen s Vladom u cilju da se ona donese do kraja ove godine, no u raspravi je Milijan Brkić (HDZ) upozorio kako novi tekst nije dovoljno konkretan i zatražio vraćanje dijela teksta iz prijašnje verzije te istaknuo da se mora poslati jasna i nedvosmislena politička poruka.
Cilj Deklaracije je da nadležne hrvatske institucije trebaju ojačati ustavni i stvarni položaj Hrvata u BiH kao jednog od tri konstitutivna naroda u BiH.
"U lipnju je usvojen prijedlog Deklaracije i poslan u proceduru, no u međuvremenu su se stvari mijenjale u Bosni i Hercegovini i bilo je potrebno napraviti određena ažuriranja u Deklaraciji. Bilo je potrebno da se ona doradi u smislu prohodnosti kroz Hrvatski sabor, jer nam je cilj da ona bude usvojena maksimalnim mogućim konsenzusom i da je terminološki ispeglamo da ne ostavimo nikome prostora da se naše legitimno zalaganje za položaj hrvatskog naroda u BiH iskoristi za bilo kakve napade", pojasnio je predsjednik saborskog Odbora za Hrvate izvan Republike Hrvatske Božo Ljubić.
Državna tajnica u Ministarstvu vanjskih poslova Zdravka Bušić dodala je da se tekst nije mijenjao, nego samo sažimao kako bi bio čitljiviji i koherentniji. "Bilo bi dobro da se usvoji jednoglasno jer ozbiljna su vremena pred nama i puno zemalja uopće ne razumije o čemu se radi i što je problem", rekla je.
Brkić: Poslati jaku političku poruku
Milijan Brkić (HDZ) složio se da je potrebno jedinstvo, zajedništvo i suglasje svih političkih stranaka oko Deklaracije kao jaka politička poruka iz Hrvatske kako Hrvatima u Hrvatskoj, tako i Hrvatima diljem svijeta i svim političkim predstavnicima u BiH i međunarodnoj zajednici, ali i istaknuo da se Deklaracijom mora poslati jasna i nedvosmislena politička poruka tražeći vraćenje dijela teksta iz prijašnje verzije.
"Ne zanosim se time da će ova Deklaracija nešto krucijalno promijeniti, ali će poslati jaku političku poruku i bilo bi dobro da se donese što prije. Ali ja sam pobornik toga da je bolje da se ne donosi ovakva bez strasti, bez emocije, bez ičega, nego da se donese ovakva", istaknuo je Brkić.
Brkić predlaže vraćenje u tekst Deklaracije dijela koji se odnosi na presudu Ustavnog suda u predmetu Ljubić, a koja nalaže izbor legitimnih političkih predstavnika konstitutivnim narodima na svim administrativnim razinama. Također traži vraćanje dijela koji ističe važnost izmjene izbornog zakona BiH, te dio u kojem se daje potpora pravu pripadnika sva tri konstitutivna naroda na izbor jezika, pisma i obrazovnog programa. Zauzeo se i za potporu pravu svih konstitutivnih naroda na javni RTV servis na nacionalnom jeziku te za naglašavanje uloge i značaja HVO-a u obrani BiH i Hrvatske, kao i za nastavak rješavanja egzistencijalnih pitanja braniteljske populacije.
Posebno je istaknuo i pravo glasa Hrvata u BiH i diljem svijeta zauzevši se za uvođenje dopisnog i elektronskog glasovanja.
"Izbori su festival demokracije, a nažalost Hrvati u BiH i izvan Hrvatske prolaze festival diskriminacije, a mi šutimo nad tom činjenicom", naglasio je Brkić koji je pozvao da se od Hrvate izvan Hrvatske ne rade građani drugog reda.
Petrov: Ovo je krnja Deklaracija
Miro Kovač (HDZ) se složio se bi tekst Deklaracije morao biti konkretniji, a toga je mišljenja i Božo Petrov (Most).
"Bio sam optimističan, ali sada kada vidim kako su određene stvari izvučene, odstranjene, u ovakvom obliku ovo je krnja Deklaracija", upozorio je je Petrov.
Petrov također smatra da bi Deklaracija trebala sadržavati uvođenje dopisnog i elektronskog glasovanja za Hrvate izvan Hrvatske, valorizirati ulogu HVO-a u obrani Hrvatske i BiH, podupirati rješavanje egzistencijalnih pitanja branitelja. Predlaže i izvještavanje nadležnih tijela Hrvatske, Vijeća sigurnosti UN-a i Vijeća za provedbu mira u BiH i Hrvatskog sabora o svim postupcima i odlukama na štetu hrvatskog naroda, a traži i prestanak diskriminiranja hrvatskih institucija hrvatskih studenata s prebivalištem u BiH prilikom dodjele stipendija.
"Bit ćemo suzdržani jer smatramo da ovakav akt nije dovoljno dobar za Hrvate, predložit ćemo amandmane i tada kada vidimo koliko će biti konkretna, reći hoćemo li ju podržati. Lijepu riječ bez konkretnih mjera nema smisla donositi", poručio je Petrov.
Ne želimo politikanstvo i neugodne situacije, želimo širi konsenzus, kazao je Domagoj Hajduković (SDP) i predložio da zato Odbor održi formalne konzultacije sa svim klubovima u Saboru te potom donese dokument i zatraži mišljenje Vlade, prenosi Hina.
"Nema ni konsenzusa unutar HDZ-a, a kamoli među klubovima i zato je naš zaključak da je ovaj dokument odlična podloga za raspravu", rekao je Hajduković koji je kod glasovanja o Deklaraciji bio suzdržan.
Ljubić mu je odgovorio da je nastojao razgovarati sa svim klubovima, ali da kod svih nije naišao na interes istaknuvši kako se tekst od srpnja nalazi na stranicama Sabora i da ga je bilo tko mogao pročitati ili doći na sjednicu Odbora.
Ako se provede i jedna stvar iz Deklaracije, to će biti velika stvar, važno je da se donese konsenzusom, rekao je vanjski član Odbora Ivan Bagarić.
Živim ovu Deklaraciju 25 godina, ona je 90 posto moje stajalište, no u konačnici Deklaraciju provodi Vlada, kazao je zaključno Ljubić. Po njegovim riječima, prijedlozi Brkića i Petrova već se nalaze u nekom obliku u ažuriranom tekstu te je predložio upućivanje prijedloga Deklaracije klubovima zastupnika da do ponedjeljka daju svoje prijedloge i amandmane.