Mali priručnik
Opći izbori 2022 – Koliko njih i kako biramo?
Tekst članka se nastavlja ispod banera
Nedjelja, 2. listopad 2022. godine je Izborni dan u Bosni Hercegovini.
Biračka mjesta bit će otvorena za glasovanje od 7 do 19 sati.
Birači, uz ostale mogućnosti, mogu provjeriti gdje se nalazi njihovo biračko mjesto slanjem SMS poruke na broj 091 12 12 12.
Da bi mogao glasovati, birač mora pokazati jedan od važećih dokumenata države Bosne i Hercegovine, a to su osobna karta, vozačka dozvola ili putovnica.
Pročitajte još
Bira se ukupno 518 članova sljedećih tijela:
- Predsjedništvo BiH: 3
- Parlament BiH: Ukupno 42 - iz FBiH 28 (21 izravnih i 7 kompenzacijskih mandata), iz RS-a 14 (9 izravnih i 5 kompenzacijskih mandata)
- Parlament FBiH: 98 (73 izravna i 25 kompenzacijskih mandata)
- Predsjednik i potpredsjednici RS: 3
- Narodna skupština RS: 83 zastupnika (63 izravna i 20 kompenzacijskih mandata)
- Kanton 1 (Unsko-sanski kanton): 30
- Kanton 2 (Posavski): 21
- Kanton 3 (Tuzlanski kanton): 35
- Kanton 4 (Zeničko-dobojski kanton): 35
- Kanton 5 (Bosansko-hercegovački kanton-Goražde): 25
- Kanton 6 (Srednjobosanski kanton):30
- Kanton 7 (Hercegovačko-neretvanski kanton): 30
- Kanton 8 (Zapadnohercegovački kanton): 23
- Kanton 9 (Kanton Sarajevo): 35
- Kanton 10: 25
Za sudjelovanje na Općim izborima 2022. godine ovjereno je 145 političkih subjekata (90 političkih stranaka, 17 nezavisnih kandidata i 38 koalicija).
No, na listiću za glasovanja bit će ukupno 127 političkih subjekata jer 8 stranaka na izborima izlazi samo u koaliciji, a 10 političkih stranaka nema ovjerene kandidacijske liste.
Dakle, ukupno 127 političkih subjekata (72 političke stranke, 38 koalicija i 17 nezavisnih kandidata) naći će se na listićima za glasovanje na Općim izborima u BiH koji su zakazani za 2. listopada 2022. godine.
7.258 kandidata
Imena 7.258 kandidata su ovjerena i na listićima za glasovanje po tijelima:
Predsjedništvo Bosne i Hercegovine 10 kandidata
Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine 752 kandidata
Zastupnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine 1.230 kandidata
Narodna skupštinu Republike Srpske 1.429 kandidata
Predsjednik i potpredsjednici Republike Srpske 31 kandidat
Kantonalne skupštine u Federaciji Bosne i Hercegovine 3.806 kandidata
3.368.666 birača
Središnje izborno povjerenstvo Bosne i Hercegovine je 25.8.2022. donijelo je Odluku o sastavljanju i potvrđivanju izvoda iz Središnjeg popisa birača za Opće izbore 2022. godine i objavi broja birača za svaku izbornu jedinicu sa stanjem na dan 18. kolovoza 2022. godine u ponoć. Navedenom odlukom u izvatke iz Središnjeg popisa birača za Opće izbore 2022. godine upisano je 3.368.666 birača, i to:
- broj redovnih birača je 3.277.490
- broj birača sa statusom raseljene osobe koji glasuju u odsutnosti je 6.124
- broj birača sa statusom raseljene osobe koji glasuju osobno je 15.086
- broj birača koji glasuju putem pošte je 63.264
- broj birača koji glasuju u diplomatsko-konzularnim predstavništvima BiH je 6.702.
Od ukupnog broja od 3.368.666 birača njih 14.222 upisano je u zapisnik i Središnji birački popis za glasovanje putem mobilnog tima.
50.000 ljudi u izbornoj administraciji
Na Općim izborima 2022. bilo je angažirano više od 50.000 stalno i honorarno zaposlenih u izbornoj administraciji:
7 članova Središnjeg izbornog povjerenstva Bosne i Hercegovine
58 ştalno uposlenih i 37 uposlenika na određeno vrijeme u Tajništvu Središnjeg izbornog povjerenstva Bosne i Hercegovine
571 član u 143 općinska/gradska izborna povjerenstva
217 službenika u općinskim/gradskim biračkim centrima
Oko 50.000 članova i zamjenika članova biračkih odbora.
5.903 biračka mjesta
U Glavnom centru za brojanje angažirano je oko 450 djelatnika.
Određena su ukupno 5.903 biračka mjesta:
- 5418 redovnih biračkih mjesta
- 7 biračkih mjesta odsutno/lično (raseljeno unutar BiH)
- 105 biračkih mjesta za glasovanje na nepotvrđenim glasačkim listićima
- 352 mobilna tima
- 21 biračko mjesto u diplomatsko-konzularnim predstavništvima Bosne i Hercegovine u 15 zemalja.
60.000 promatrača
Više od 60.000 akreditiranih promatrača pratit će rad izborne administracije, tijek glasovanja i prebrojavanje glasova.
Najveći broj su promatrači političkih subjekata akreditirani od općinskih/gradskih izbornih povjerenstava u Bosni i Hercegovini. Očekujemo da će ih se akreditirati više od 50.000.
Središnje izborno povjerenstvo BiH akreditira promatrače iz udruženja građana iz BiH, međunarodnih vladinih i nevladinih organizacija, te dijelom promatrače iz političkih subjekata (samo one koji promatraju rad Središnjeg izbornog povjerenstva BiH i Glavnog centra za brojanje).
Središnje izborno povjerenstvo Bosne i Hercegovine je do 29.09.2022. akreditiralo 3.767 promatrča, a ovaj broj je promjenjiv jer međunarodni promatrači mogu biti akreditirani do dana izbora.
Izbori teški 12.528.000 KM
Procjenjuje se da će opći izbori u Bosni i Hercegovini koštati 12.528.000 KM.
Od toga najveći izdaci su za naknade članovima i zamjenicima članova biračkih odbora u iznosu od oko 6.795.000 KM, za nabavku papira i tiskanje glasačkih listića 1.500.000 KM i poštanske troškove slanja biračkih paketa u inozemstvo u iznosu od 1.270.000 KM.
Sigurnost
Na inicijativu Središnjeg izbornog povjerenstva Bosne i Hercegovine i Radne skupine za praćenje provedbe poslova iz nadležnosti institucija i policijskih agencija u Bosni i Hercegovini u vezi s provedbom Općih izbora 2022. godine, koju je formirao Ministarstvo sigurnosti Bosne i Hercegovine, ravnatelj Direkcije za koordinaciju policijskih tijela Bosne i Hercegovine donio je 10.8.2022. Odluku o formiranju Operativnog stožera akcije „Opći izbori 2022.“ zaduženog za sigurnosni aspekt izbornog procesa u BiH.
U Operativnom stožeru akcije „Opći izbori 2022.“ su predstavnici Ministarstva sigurnosti Bosne i Hercegovine, Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA-e), Granične policije BiH, Središnjeg izbornog povjerenstva Bosne i Hercegovine, entitetskih i kantonalnih ministarstava unutarnjih poslova, Policije Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine.
Novosti u izborima
Novine na ovim izborima važne za javnost, prije svega za birače su:
- Uz potporu Vlade Ujedinjenog Kraljevstva izrađeno je 6.090 pečata, po jedna za svako biračko mjesto. Sigurnosnim pečatom utvrđuje se vjerodostojnost i sigurnosna ispravnost glasačkog listića. Pečat će biti otisnut na prednjoj strani glasačkog listića, u donjem lijevom kutu, ispod uputa za glasovanje. Uz zaštitni pečat s desne strane potpisuje se ovlaštena osoba, tj. član biračkog odbora zadužen za izdavanje glasačkih listića.
- Precizirane su odredbe koje se odnose na pomoć druge osobe. Za ostvarivanje prava na pomoć druge osobe birač mora predsjedniku biračkog odbora ispravom nadležnog tijela dokazati da je slijep ili tjelesno invalid, a nepismenost dokazuje upisom XX ili praznim rubrikom u polje za potpis na identifikacijskom dokumentu.
- Glasačka kabina/paravan okrenuta je prema biračkom odboru i promatračima kako bi se spriječila mogućnost slikanja ili mijenjanja glasačkih listića.
Izborna šutnja
U razdoblju od 48 sati prije otvaranja biračkih mjesta i do zatvaranja biračkih mjesta zabranjeno je objavljivanje rezultata istraživanja javnog mnijenja u vezi s glasovanjem i izborima. Ova zabrana traje od petka 30. rujna u 7.00 sati do zatvaranja birališta.
Izborna šutnja počinje 24 sata prije otvaranja biračkih mjesta i traje do njihova zatvaranja, odnosno traje od 1. listopada 2022. godine u 70:00 sati ujutro do 19:00 sati 02.10.2022. godine.
U tom je razdoblju političkim subjektima bilo zabranjeno sudjelovanje u javnom političkom djelovanju, a zabranjeno je i medijsko praćenje bilo kakve aktivnosti vezane uz političku i predizbornu promidžbu.
Zabranjena je svaka aktivnost koja remeti ili ometa izborni proces.
Stara pravila
BiH ovogodišnje izbore dočekuje uz neriješeni problem izmjena izbornog zakona u dijelu koji se odnosi na način popune Doma naroda parlamenta Federacije BiH.
Taj se dom popunjava neizravno zastupnicima iz skupština deset županija unutar Federacije BiH, a presudom Ustavnog suda BiH u slučaju Ljubić iz 2016. utvrđeno je kako je bila neustavna odredba izbornog zakona po kojoj je iz svake županije morao biti delegiran barem po jedan predstavnik svakog konstitutivnog naroda iz sastava zastupnika izravno izabranih u županijsku skupštinu. Tom je presudom Ustavni sud utvrdio da Dom naroda federalnog parlamenta ne predstavlja županije nego konstitutivne narode i ostale i štiti njihove interese, a ne interese županija.
Do sada nije riješeno kako ispuniti pravnu prazninu koja je time nastala, a političke su stranke iz BiH o tome godinama pregovarale bez rezultata pa se nagađa kako bi zbog toga mogao intervenirati visoki predstavnik Christian Schmidt i nametnuti rješenja.
Članica SIP-a Irena Hadžiabdić je kazala kako u ovom trenutku u povjerenstvu nemaju nikakvu naznaku hoće li visoki predstavnik doista intervenirati, a ako do toga ne dođe primjenjivat će se provedbena odluka SIP-a o načinu popune federalnog Doma naroda koja je donesena nakon izbora 2018. godine.
"Razgovarali smo o tome i zauzeli stajalište da u tom pogledu nemamo potrebe djelovati", kazala je Hadžiabdić potvrdivši kako ta odluka ostaje na snazi i za ovogodišnje izbore.
Odlukom iz prosinca 2018. SIP je utvrdio kako će se Dom naroda parlamenta Federacije BiH popuniti proporcionalno sukladno rezultatima popisa stanovništva iz 2013. godine, ali i kako će se pritom zadržati načelo po kojemu se iz svake županije delegira barem po jedan zastupnik iz reda svakog konstitutivnog naroda.
