Plenković u Sarajevu: Što Hrvatska želi vidjeti, a što ne?

Tekst članka se nastavlja ispod banera

''Imamo nekih otvorenih pitanja koja su dugo aktuelna. Neka od njih posljedica su prošlosti ili sukcesije, poput pitanja imovine bh. građana i firmi u Hrvatskoj i arbitražnog postupaka Termoelektrane Gacko, ali oni ne ugrožavaju međusobne odnose'', rekao je predsjedatelj Vijeća ministara BiH Zoran Tegeltija nakon susreta s hrvatskim premijerom Andrejom Plenkovićem.

Plenković je još jednom ponovio da Hrvatska podržava odredbe Daytonskog mirovnog sporazuma, cjelovitost i suverenitet BiH na temelju dva entiteta, tri konstitutivna naroda i drugih naroda koji u njoj žive, te naglasio njihov interes za ravnopravnost Hrvata kao najmalobrojnijeg naroda koji treba biti legitimno zastupljen u svim bh. institucijama.

''Na tom tragu ćemo u razgovorima ponoviti i naš interes za ravnopravnošću Hrvata kao najmalobrojnijeg naroda. Hrvatska i BiH moraju surađivati, imaju dugu granicu višu od tisuću km, imamo i zelene granice preko kojeg krijumčari pokušavaju prebaciti ljude. Zbog toga je važna suradnja policije, kako bismo spriječili da ne budu mnogi ljudi izmanipulirani i da završe tragično'', istaknuo je Plenković.

Ključna poruka

Naveo je i da su spremni povećati trgovinsku suradnju, kao i suradnju u području energetike.

“Spremni smo kroz našu kompaniju Plinakro investirati u taj projekt. Omogućiti diverzifikaciju pravaca opskrbe plinom za BiH”, istaknuo je.

Rekao je i da žele obnoviti most u Brčkom, pa i izgraditi novi most preko Save, i sa te strane unaprijediti komunikaciju.

“Ulaganja Hrvatske u BiH su značajna. Predložio sam da se organizira jedan veliki gospodarski forum. Da se napravi jedan hrvatsko-bošnjački gospodarski forum kako bismo osvijestili što već trenutačno postoji i kako bismo motivirali druge na međusobna ulaganja”, kazao je.

Plenković je rekao kako s velikom pozornošću u Hrvatskoj prate zbivanja u BiH.

''Zato sam i rekao da je ključna poruka o cjelovitosti BiH, o kvalitetnom funkcioniranju koncepcije jedan, dva, tri i funkcionalnost institucija BiH. Od predsjedavajućeg Tegeltije čuli smo da se Vijeće ministara od lipnja sastalo četiri puta, mi u Hrvatskoj imamo sjednice jednom tjedno nekada i dva puta'', rekao je.

Kaže kako ''Hrvatska ne želi vidjeti bilo kakve separatističke i secesionističke tendencije u BiH''.

Mostar pozitivan primjer

Ponovio je kako želi da se poštuje Daytonski ''okvir Ustava koji je nastao u jako teškim uvjetima''.

''Hrvatska i naš prvi predsjednik Franjo Tuđman su pomogli da se taj sporazum dogodi. Inzistiramo na okviru u kojem će i Hrvati, mada najmalobrojniji, biti kvalitetno zastupljeni u institucijama BiH. Svi zajedno trebamo učiniti maksimalne napore da pomognemo da država funkcionira. Mostar koji je bio fusnota izabrao je i gradonačelnika i novo Gradsko vijeće, sada je to pozitivan primjer, sada kvalitetno funkcionira. Bio je jedna od konkretnih točaka u pregovorima bošnjačkih i hrvatskih političara o pronalaženju konsenzusa o izbornom zakonu'', kazao je Plenković.

Dodao je da, što se tiče pitanja genocida u Srebrenici, službeni stav Hrvatske nikada nije došao u pitanje.

''Po pitanju predsjednika Milanovića smatram da je uspio pojasniti šta je htio reći. Vidjeli ste neke njegove izjave gdje i on nije imao nikakve dileme o genocidu u Srebrenici'', rekao je Plenković i dodao kako je ''ovo snažan prijateljski posjet koji nije simbolička gesta koji nije nikakvo peglanje on je dio sustavnog dijaloga''.

''Vjerujte, snažnijeg, većeg prijatelja, odvjetnika, zagovarača EU, Bosna i Hercegovina nema'', kazao je Plenković.

Zajednička sjednica

Inače, zajednička sjednica Vijeća ministara Bosne i Hercegovine i Vlade Republike Hrvatske trebala bi biti organizirana u prvom kvartalu sljedeće godine, kao i zajednički gospodarski forum hrvatskih i bh. gospodarstvenika kako bi se definirali pravci daljnje suradnje.

Na pres-konferenciji nakon sastanka ponovili su stavove da dvije zemlje imaju dobre bilateralne odnose u političkom i ekonomskom smislu, a najavljeno je i da će Hrvatska nastaviti podržavati integracijske procese BiH.

Sugovornici su podsjetili na nedavno otvaranje mosta Svilaj na rijeci Savi, kao i na činjenicu da bi most u Gradišci koji također povezuje dvije zemlje trebao biti završen uskoro, a najavljeno i da će se uskoro krenuti u rekonstrukciju mosta u Brčkom, ali u planu je i izgradnja potpuno novog graničnog prijelaza kako bi se on izmjestio iz grada.

Tegeltija i Plenković istaknuli su važnost završetka Koridora V-c te najavili da Hrvatska čini sve kako bi se s južne strane osiguralo alternativnu opskrbu plinom budući da je taj plinovod na 60 kilometara od BiH. U BiH je u tijeku priprema dokumentacije za projektiranje tog toka.

Zeleni koridor

Sugovornici su naveli da je namjera napraviti i takozvani zeleni koridor s Europskom uniju što bi osiguralo da BiH bude prva zemlja zapadnog Balkana povezana na zeleni koridor EU preko Hrvatske.

Razgovarano je i o ilegalnim migracijama te je rečeno da će se raditi na osiguranju bolje saradnje između sigurnosnih agencija posebno između policija dvije zemlje, a ponovljeno je i da Hrvatska neće stavljati žicu na granicu s BiH.

Ipak, tu je i pitanje Ugovora o granici koji još uvijek nije ratificiran ni u jednom parlamentu, kao i vrlo aktuelno pitanje izgradnje odlagališta za nuklearni i radioaktivni otpad u Trgovskoj gori u blizini BiH te je Tegeltija pozvao Hrvatsku da iznađe drugu lokaciju za taj objekt.