Pravosuđe
Početak ozbiljne reforme
Tekst članka se nastavlja ispod banera
Nakon što su zastupnici Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine jučer na sjednici podržali izmjene Zakona o Visokom sudskom i tužiteljskom vijeću BiH koje je predložilo Vijeće ministara BiH, ostalo je još da usvojene izmjene podrži Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH na sjednici koja bi trebala biti održana do kraja mjeseca.
Pročitajte još
Jedan od 14 prioriteta
U pitanju je zakon koji je potrebno donijeti kao jedan od 14 prioriteta koje je pred Bosnu i Hercegovinu stavila Europska komisija u odgovoru na zahtjev za članstvo u Europskoj uniji.
Iz Delegacije Europske unije u Bosni i Hercegovini pozdravili su sporazum koji su jučer potpisali lideri koalicijskih stranaka na državnoj razini i usvajanje važnog zakonodavstva u vezi s pristupanjem EU u Zastupničkom domu BiH.
''Pozitivno je da su politički lideri BiH pokazali političku volju da zajedno rade na reformama. Važan korak je napravljen, ali će biti potrebno i naknadno praćenje. Reforme potrebne za ulazak u EU donose konkretne koristi za svakog građanina BiH. Ohrabrujemo političke lidere u BiH da nadograde trenutni zamah i poduzmu daljnje neophodne korake kako bi BiH približili EU'', istakli su iz Delegacije.
Pojašnjavaju da su izmjene i dopune VSTV-a dobar korak ka ispunjenju EU preporuke o provjerama integriteta pravosuđa. Očekuju da se usvajanje završi bez odgađanja, kao i efektivna implementacija ove ključne reforme.
Podaci o srodnicima
To je potvrdio i ministar pravde Bosne i Hercegovine Davor Bunoza koji je kazao da taj zakon predstavlja početak ozbiljne reforme pravosuđa te je izrazio nadu da će taj, kao i druga dva zakona usvojena utorak u Zastupničkom domu, dobiti podršku i u Domu naroda.
Izrazio je zadovoljstvo što su uz usvojene izmjene, uvažena i dva amandmana. Prvi amandman, istaknuo je, tiče se transparentnosti objave podataka o srodnicima tužitelja i sudaca koji rade u pravosuđu, odvjetništvu, pravobraniteljstvu i notarijatu, a drugi provjere imovine, s obzirom na to da su postojale određene kritike da je onemogućena dodatna provjera.
Visoko sudsko i tužiteljsko vijeće BiH je neovisna institucija BiH, osnovana Zakonom o VSTV-u BiH (Zakon) 1. lipnja 2004. godine, čiji je osnovni mandat uspostavljanje i očuvanje nezavisnog, efikasnog i odgovornog pravosuđa u Bosni i Hercegovini.
Popis iz ’91.
Zakonom su utvrđene sljedeće nadležnosti Vijeća: imenovanje sudaca, tužitelja i stručnih suradnika, disciplinska odgovornost, pravosudna uprava i statistika, proračuni pravosudnih institucija, nadzor nad stručnim usavršavanjem, uvođenje IKT tehnologija, kao i vodeća uloga u provođenju i koordiniranju reformskih aktivnosti u pravosudnom sektoru BiH.
Visoko sudsko i tužiteljsko vijeće BiH ujedno je i regulatorno tijelo na razini Bosne i Hercegovine koje uspostavlja etičke i profesionalne standarde za pravosudnu profesionalnu zajednicu.
U skladu sa zakonom, Vijeće čine predstavnici profesionalne zajednice iz BiH (suci, tužitelji i odvjetnici) te izvršne i zakonodavne vlasti.
Članovi Vijeća biraju se na mandat od četiri godine s mogućnošću reizbora. Ta j član propisuje i da nacionalna i spolna struktura Vijeća odražava strukturu stanovništva prema popisu iz 1991. godine, pa tako u sastavu Vijeća treba da bude: šest Bošnjaka, pet Srba, tri Hrvata i jedan iz reda ostalih.
Četiri ključna načela
Visoko sudsko i tužiteljsko vijeće ima 15 članova, koji između sebe većinom glasova biraju predsjednika i dva potpredsjednika. Predsjednik i dva potpredsjednika ne mogu biti iz reda istog konstitutivnog naroda, a najviše jedan od njih može biti iz reda Ostalih. Trenutni predsjednik Visokog sudskog i tužiteljskog vijeća Bosne i Hercegovine je Halil Lagumdžija.
Strateškim planom VSTV-a BiH definirana su četiri ključna načela na kojima se zasniva funkcionalno pravosuđe: efikasnost, kvaliteta, odgovornost i nezavisnost.
Na potrebu daljnjeg jačanja i održavanja neovisnosti, odgovornosti, efikasnosti, profesionalnosti i usklađenosti pravosudnog sustava, koji osigurava vladavinu prava u BiH, ukazuje i Strategija za reformu sektora pravde u BiH.
Strategija za reformu sektora pravde u Bosni i Hercegovini za razdoblje 2023. - 2027. godine predstavlja viziju razvoja i unapređenja sistema pravde u okviru vladavine prava kao opredjeljenje vlasti u Bosni i Hercegovini za provođenje nužnih reformi u predmetnoj oblasti kao dijela Strateškog okvira institucija Bosne i Hercegovine do 2030. godine.
