Analiza medijskih istupa
Pola priče – šuplja priča
Tekst članka se nastavlja ispod banera
Od 2.069 analiziranih medijskih izjava u 15 dana predizborne kapanje u Bosni i Hercegovini za Opće izbore u listopadu, 1.026 bilo je relevantnih, dok je 1.043 nerelevantnih ili više od 50 posto, pokazala je analiza Centra za izborne studije (CIS) koji prate izjave predstavnika 13 političkih stranaka i koalicija.
Pročitajte još
Do početka izborne šutnje 6. listopada, CIS će pratiti SZP, DF-GS, DNS, DNZ, Hrvatsko zajedništvo, NDP, NS, SBB, SDA, SDP BiH, SNSD i SP, HNS koalicija te 14 kandidata za Predsjedništvo BiH i vrši medijski monitoring pet dnevnih novina, pet TV-postaja, tri internet portala, dvije novinske agencije i internet stranice tih stranaka.
Kako je za Fenu pojasnila voditeljica ovog projekta Medina Mujić, podaci se prikupljaju na osnovu sedam tematskih oblasti koje su identificirane kao najaktualnije i to ekonomija, socijalna politika i borba protiv siromaštva, zdravstvo, obrazovanje i mladi, korupcija, sigurnost i EU integracije i NATO.
Istaknula je da su upravo ove cjeline odabrane jer su predstavnici političkih stranaka u najavama kampanja govorili, ali su i građani to identificirali kao najvažnije kroz najrelevantnija provedena istraživanja javnog mnijenja.
''Relevantne izjave su analizirane na konkretne, kojih je ukupno 281 i nekonkretne kojih je 745. Oko 50 posto medijskih istupa političkih subjekata bilo je nerelevantno i one označavaju ispraznu retoriku koja nema jasne političke poruke, niti rješenja problema koji su prepoznati kao najvažniji i kojima bi se trebali baviti'', dodala je.
Centar za izborne studije napravio je i komparaciju s predizbornom kampanjom 2014. godine gdje je na polovini predizborne kampanje od praćenih 10 predsjedničkih kandidata i 13 političkih stranaka bilo ukupno 719 medijskih izjava, što znači da se je ovaj izborni ciklus obilježava znatno veći broj medijskih istupa.
Tada je bilo, također, oko 50 posto nerelevantnih izjava, dok je u preostalih oko 50 posto relevantnih bilo 24 posto konkretnih i 26 posto nekonkretnih.
''Razlika između ova dva ciklusa je u tome što u ovom predizbornom ciklusu ima znatno manji broj konkretnih izjava koje upućuju na konkretne mjere unutar relevantnih tema s mjerljivim indikatorima, a to je samo 14 posto, dok je 2014. godine bilo 24 posto na polovini kampanje'', kazala je voditeljica projekta.
Pojasnila je i da ovakve brojke upućuju na to da su u ovom izbornom ciklusu nekonkretne izjave bez ponuđenih jasnih mjera unutar relevantnih tema povećale, te je ove godine 36 posto nekonkretnih izjava, dok je u 2014. godini bilo 26 posto.
''Ovi rezultati bi trebali političke subjekte pozvati na veći udio odgovornost prema biračkom tijelu u svrhu stvarnog rješenja problema, te ih potaknuti da usmjere svoje ciljeve u drugoj polovini predizborne kampanje usmjere na stvarne potrebe bh. građana i građanki'', zaključila je Mujić.
