''Potvrda Europe''
Političari o presudi iz Strasbourga: ''Do sada najvažnija presuda za BiH''
Tekst članka se nastavlja ispod banera
''Europa je konačno potvrdila da je Haris Silajdžić bio u pravu'', priopćeno je iz Stranke za BiHnakon što je Europski sud za ljudska prava u Straßburgu po apelaciji Slavena Kovačevića donio presudu kojom je utvrdio da su njegova prava u kontekstu glasovanja za kandidate za državni Dom naroda i Predsjedništvo BiH prekršena, zbog toga što nije u mogućnosti glasovati za kandidate koji ne pripadaju konstitutivnim narodima i ne žive u određenom entitetu.
''Ovim je nakon 17 godina potvrđeno da su Aprilski paket ustavnih promjena i entitetsko glasanje u suprotnosti s demokratskim europskim principima. Kovačević je u svojoj izjavi to i potvrdio te objasnio kako je ovom presudom praktično zaštićeno aktivno biračko pravo svakog čovjeka na cijeloj teritoriji BiH jer ne može nitko drugi u ime glasača birati članove Predsjedništva BiH, uključujući i taj posredni ili indirektni izbor. Kako je dalje pojasnio, to znači da Bosna i Hercegovina mora biti jedna izborna jedinica tako da svaki pojedinac ima jednako pravo da bira svoga šefa države'', navode iz Stranke za BiH u priopćenju.
Pročitajte još
''Haris Silajdžić bio u pravu''
Ova presuda je potvrdila da je Haris Silajdžić bio u pravu 2006. godine tijekom pregovora o ustavnim promjenama osporavanjem entitetskog glasovanja koje nije bilo ukinuto, nego čak i ojačano.
''Iako je prošlo mnogo godina, potvrda ispravnosti takve odluke je ipak stigla i to s najviše sudske instance u Europi, što je i očekivano, jer je i sama Europska konvencija o ljudskim pravima i osnovnim slobodama sastavni dio Ustava BiH i nadređena je svakom zakonu'', navode u priopćenju.
Reagirali su i iz Demokratske fronte, navodeći kako je presuda snažan poticaj onome što kako kažu, njihova stranka zagovara.
Najvažnija do sada
''Presuda po Kovačevićevoj apelaciji do sada je najvažnija kada je riječ o Bosni i Hercegovini. Presuda na izvjestan način simbolizira desetljetnu borbu za jednakopravnost građana države Bosne i Hercegovine. Povijest te borbe ima svoj pravni i politički kontekst. U pravnom smislu borba za jednakopravnost građana Bosne i Hercegovine na liniji presude po apelaciji Slavena Kovačevića počela je presudom Europskog suda za ljudska prava u slučaju Zornić. Spomenuta presuda uzdrmala je same temelje etničke diskriminacije, a Europski sud za ljudska prava u istoj presudi naložio je da se odbaci etnički princip takozvane konstitutivnosti naroda, jer se kako je u presudi navedeno na nju moralo pristati uslijed činjenja genocida čišćenja'', navode iu Demokratske fronte.
U političkom smislu borba za jednakopravnost naroda na liniji zaključaka iz presude u slučajevima Kovačević, Zornić i drugim povezanim presudama, počinje rezolutnim odbijanjem člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željka Komšića (tada člana SDP-a) da prihvati politički sporazum između SDP-a i HDZ-a o nejednakoj vrijednosti glasa, 2013. godine, navode iz DF-a.
''Neprihvaćanje nejednake vrijednosti glasa i borba za jednakopravnost građana bio je jedan od osnovnih motiva za istupanje Željka Komšića iz SDP-a i formiranje Demokratske fronte prije deset godina. Formiranjem Demokratske fronte nastavljena je pravna i politička borba za jednakopravnost građana Bosne i Hercegovine. Ovom prilikom ukratko podsjećamo na to da je Ustavni sud Bosne i Hercegovine 2014. godine prihvatio apelaciju predsjednika DF-a koja se odnosila na izbor predsjednika i potpredsjednika entiteta. Dvije godine poslije Europski sud za ljudska prava presudio je korist Ilijaza Pilava (zastupnika DF-a u Skupštini KS) po zahtjevu koji je Pilav podnio jer nije imao mogućnost da se kao Bošnjak iz Republike Srpske kandidira za člana Predsjedništva BiH.
U budućnosti nove presude
Demokratska fronta na čelu s Komšićem po donošenju presude Ustavnog suda BiH po apelaciji Bože Ljubića, skoro usamljena na političkoj sceni BiH upozoravala je na opasnost od političkih interpretacija ove presude i na pogubnost izmišljenog termina legitimnog predstavljanja naroda, koji je presudom u slučaju Kovačević sada konačno delegitimiziran'', navode iz DF-a.
Tragom toga, kako su dodali, Demokratska fronta je tijekom dugogodišnjih diskusija o izmjenama Izbornog zakona i Ustava BiH, iako izložena brojnim napadima i osporavanjima zbog teških i nepopularnih odluka koje je donosila, dosljedno inzistirala upravno na provođenju presuda Europskog suda za ljudska prava i razobličavanju pravno neutemeljenih konstrukcija o tzv. Legitimnom predstavljanju naroda.
''Za razliku od drugih građanskih stranaka Demokratska fronta zalagala se i zalaže za punu demokraciju i premašivanje principa konstitutivnosti naroda a na osnovu europskih presuda. Otuda su Demokratskoj fronti za razliku od drugih 'građanskih' partija koje danas participiraju unutar političkog projekta 'trojke', bila i u potpunosti jesu neprihvatljiva nametanja koja je izvršio Visoki predstavnik suprotno presudama Europskog suda za ljudska prava, jačajući etnički umjesto građanskog koncepta. Međutim, kao što smo nakon pomenutih nametanja građanima i obećali, Demokratska fronta je nastavila svoju pravnu i političku borbu za jednakopravnost građana Bosne i Hercegovinu i za ideju građanske države Bosne i Hercegovine. Presuda po apelaciji Slavena Kovačevića samo je jedan izraz te politike, a u budućnosti se mogu očekivati i nove presude po apelacijama zvaničnika DF-a i same stranke'', navode iz DF-a.
Dodaju da je iza nas deset godina pravne i političke borbe za jednakopravnost građana Bosne i Hercegovine, pozivaju sve zainteresirane aktere da se u istu borbu uključe, jer od odnosa političkih snaga u Bosni i Hercegovini u idućih deset godina, ovisi mogućnost implementacije presuda, kao i mogućnost izgradnje građanske države Bosne i Hercegovine.
