Kako i kada?
Potezanje vitalnog nacionalnog interesa
Tekst članka se nastavlja ispod banera
Monitoring izbornog procesa, izborni zakon, zakon o prebivalištu, ali i izgradnja Pelješkog mosta, samo su neka od pitanja oko kojih su se lomila koplja u Bosni i Hercegovini, a za koje su pokrenuti procesti zaštite vitalnog nacionalnog interesa ili vitalnog interesa eniteta, objavila je BHRT.
Televizija navodi kako Ustav BiH ne definira jasno kada i u kojim slučajevima se vitalni nacionalni interes može pokrenuti, tako da Ustavni sud BiH ovaj pojam tumači od slučaja do slučaja.
Pročitajte još
Nurko Pobrić, profesor ustavnog prava Univerziteta “Džemal Bijedić” u Mostaru kaže kako je on u Ustavu definiran na način što je samo kazano da postoji vitalni nacionalni interes.
''S tim da nije određena njegova sadržina, za razliku od ustava entitita gdje je određeno ustavnim amandmanima šta se podrazumijeva pod vitalnim interesima'', rekao je.
Za razliku od vitalnog nacionalnog interesa, vitalni entitetski interes osiguran je sustavom odlučivanja u institucijama, pojašnjava profesor ustavnog prava u Banja Luci Mile Dmičić, profesor ustavnog prava Univerziteta u Banjaluci
''Zaštita vitalnog interesa entiteta ostvaruje se putem odlučivanja kada je Ustav obvezao članove Predsjedništva da svoje odluke donose konsenzusom ali prema Ustavom utvrđenim pitanjima koja se odnose prvenstveno na, ja ću samo reći najbitnije, vanjsku politiku ove zemlje i međunarodne ugovore i njihovu ratifikaciju'', rekao je Dmičić.
Odvjetnik Nedim Ademović kaže kako se ovaj institut sve više koristi kao način za blokiranje odluka koje se političarima ne sviđaju iz sasvim drugih razloga, vrlo često političkih interesa.
''Trenutačna praksa je takva da se pokretanje procedure i u jednom i u drugom slučaju ne može preispitivati pred bilo kojim drugim tijelom, uključujući i sam Ustavni sud BiH, zbog čega se ovaj institut sve više zloupotrebljava jer su argumenti koji se iznose za njegovo pokretanje čisto političke ili politikanske prirode, a ne pravne i argumentirano kako bi to trebalo biti'', naveo je.
BHRT navodi kako je Ustavom BiH definirano da član Predsjedništva odluku donesenu bez konsenzusa može proglastiti štetnom po entitet iz kojeg dolazi, ali to odluku dvotrećinskom većinom mora podržati entitetski parlament. Za pitanja vitalnog nacionalnog interesa koja pokrenu zastupnici ili izaslanici u Parlamentarnoj skupštini BiH kao krajnja instanca nadležan je Ustavni sud BiH.
