Razgovori, pregovori

Nema izvještaja: Što se krije iza sastanaka u pravosudnim institucijama?

''Nikakvi službeni zaključci sastanka, koji bi mogli biti prezentirani javnosti, nisu doneseni'', navodi se u odgovoru.
Vijesti / Politika | 01. 02. 2021. u 16:14 Bljesak.info

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Glavna tužiteljica Državnog tužiteljstva i predsjednik Suda Bosne i Hercegovine održali su prošlog tjedna sastanak na poziv članova i predsjedavajuće Visokog sudskog i tužiteljskog vijeća (VSTV), potvrđeno je za Balkansku istraživačku mrežu Bosne i Hercegovine (BIRN BiH), ali nitko od njih ne želi otkriti razlog sastanka i što se na njemu govorilo nakon što uopće nisu izvijestili javnost o njegovom održavanju, javlja Detektor.ba.

Bez zaključaka za javnost?

U kompleksu državnih pravosudnih institucija u Sarajevu je u srijedu, 27. siječnja, održan sastanak članova i predsjedavajuće VSTV-a Sanele Gorušanović-Butigan sa glavnom tužiteljicom Tužiteljstva BiH Gordanom Tadić i predsjednikom Suda BiH Rankom Debevcem, ali o ovom sastanku niti jedna od tri institucije nije izvijestila javnost.

 Kako je za BIRN BiH potvrđeno iz VSTV-a, riječ je o radnom sastanku čiji cilj je bilo ''unapređenje suradnje i komunikacije između ove tri pravosudne institucije''.
 
Na dodatni upit o zaključcima sastanka, ponovljeno je kako je to bio radni sastanak ''na kome se vodio razgovor o različitim temama''.
 
''Nikakvi službeni zaključci sastanka, koji bi mogli biti prezentirani javnosti, nisu doneseni'', navodi se u odgovoru.
 
Na isti upit nisu odgovorili iz Državnog suda ''s obzirom da ni Sud BiH ni predsjednik Suda nisu dali ni potvrdili predmetnu informaciju [održavanje sastanka]'', dok su iz Tužiteljstva BiH novinare uputili na VSTV.
 
Neinformiranje javnosti o sastanku između tri državne pravosudne institucije utječe na percepciju transparentnosti o njima, mišljenja su sugovornici BIRN-a BiH.
 
Meddžida Kreso, bivša predsjednica Državnog suda, kaže kako ne razumije zašto bi takvi sastanci bili tajni kada se svaki dan javnost obavještava ''s kim se tko sastaje u pravosuđu''.
 
''Sjećam se vremena kad sam ja bila predsjednica Suda, kada je tadašnji predsjednik VSTV-a [Milan] Tegeltija pozvao mene i tužitelja [Gorana] Salihovića, kad su trajali napadi na nas i na institucije. Mi smo razgovarali o strategiji kako se oduprijeti takvim pritiscima, i izašla je i naša slika s tog sastanka'', kaže Kreso, dodajući kako je ona nastojala da svaki potez sudske vlasti bude transparentan i javan.
 
''Sve ono što se odnosi na rad institucija a od interesa je javnosti, treba biti transparentno'', smatra Kreso.
 
Tužiteljstvo BiH je tijekom protekle godine 45 puta izvijestilo javnost o održanim sastancima glavne tužiteljice Tadić.
 
U jednom od tih priopćenja se navodi da je glavna tužiteljica sudjelovala na videokonferenciji svih glavnih tužitelja i predsjednika VSTV-a, dok ni u jednom od tih priopćenja nije bilo sastanaka s predsjednikom Državnog suda.
 
Nakon sastanka, u četvrtak su iz ureda glasnogovornika Tužiteljstva javnost izvijestili o dva održana sastanka glavne državne tužiteljice.
 
Odnosi između državnog suda i tužiteljstva već neko vrijeme nisu na najboljoj razini. U kolovozu prošle godine dvije institucije su u priopćenjima za javnost optuživale jedna drugu ali bez iznošenja dovoljno detalja da bi se mogla shvatiti suština neslaganja.
 
Prvo je Sud BiH poslao Tužiteljstvu dopis u kome je upozorio na neregularnosti prilikom izuzimanja dokumentacije u istražnim predmetima u kojima postupaju tužioci i ovlaštene službene osobe, te pri izdavanju usmenih naredbi sudaca za postupanje u predmetima.
 
Tužiteljstvo je zatim priopćilo da je glavna tužiteljica održala prošireniji kolegij na kome je zaključeno da su navodi Suda izravno miješanje i opstrukcija rada Tužiteljstva te miješanje u određene predmete. Tužiteljstvo je navelo i da će zatražiti stav VSTV-a.
 
U još jednom priopćenju Sud je optužio Tužiteljstvo da poriče javnosti i da se akt odnosi na uočene nepravilnosti u praksi sa ciljem vraćanja postupanja Tužiteljstva u zakonite okvire. Dok niti jedna niti druga institucija nije navela detalje o kakvim mogućim nepravilnostima se radi, pravni stručnjaci su tada za BIRN BiH rekli kako ovakvu komunikaciju dvije državne pravosudne institucije smatraju neprimjernom.

Povećanje transparentnosti kroz veću zatvorenost

Odvjetnim Senad Bilić smatra kako tri državne institucije nisu dovoljno transparentne.
 
''U svom radu oni netransparentnost najčešće pokrivaju nekim zakonskim odredbama i zaštitom postupka, a o komunikaciji i radu ovih institucija nitko ništa ne zna'', kaže on.
 
U ranijim radionicama koje je organizirala Europska komisija naglašavano je kako pravosudne institucije trebaju graditi povjerenje u odnosima s medijima na način da afirmiraju principe transparentnosti i odgovornosti u svakodnevnom radu.
 
Nakon saznanja o održanom sastanku između državnih pravosudnih institucija, novinari BIRN-a BiH pokušali su kontaktirati članove Vijeća za njihov komentar o ovome sastanku.
 
Nedugo nakon pokušaja razgovora, iz Ureda predsjednika VSTV-a novinarima je rečeno da su čuli o upitima članovima Vijeća te zamolili za slanje pisanog upita.
 
Na dodatni upit o razlozima zbog kojih članovi nisu željeli komentirati ovaj sastanak, te zbog čega je traženo slanje pisanog upita, do pisanja ovog teksta VSTV nije poslao odgovor.
 
Donedavni predsjednik Vijeća koji je podnio ostavku nakon pritiska javnosti zbog objavljenog snimka u kome se čuje kako razgovara o imenovanju na pravosudnu funkciju, Milan Tegeltija za BIRN BiH kaže kako službene stavove VSTV-a može iznositi samo predsjednik, ali da svaki član ima punu slobodu da daje izjave.
 
''Ti ljudi obavljaju javni posao, sjednice su javne, i prirodno je da oni mogu da iznose svoje stavove u javnosti. Ne postoji prepreka da iznesu stavove u javnosti ukoliko oni to žele'', kaže Tegeltija.
 
U Izvještaju o vladavini prava u BiH, takozvanom Priebeovom izvještaju, navodi se kako se trenutna situacija u BiH čini “takvom da je karakteriziraju značajan stupanj ‘nefunkcionalnosti’ javnih institucija na svim razinama i širom zemlje'', pri čemu neki od ključnih aktera ne pokazuju odlučnost za bavljenje ili prelaženje nefunkcionalnosti kroz koordinaciju i suradnju.
 
U ovom izvještaju se navodi i kako “rad VSTV-a zahtijeva značajno povećanje transparentnosti i komunikacije s javnošću”.
 
''Odluke VSTV-a o pravosudnim reformama ili novim praksama se moraju razmatrati na širim raspravama s pravosudnom zajednicom i mora ih se bolje objasniti. VSTV treba hitno usvojiti komunikacijsku strategiju i smjernice o odnosima s medijima, da bi se premostio jaz između nositelja pravosudnih funkcija i građana'', navodi se te dodaje da je potrebno usvojiti jasna pravila za izvještavanje o aktivnostima VSTV-a.
 
Ifet Feraget, sarajevski odvjetnik, smatra kako novinari imaju pravo na informacije, budući da je to način kojim se dalje obavještavaju građani, te kako novinari u europskim zemljama imaju pristup većoj količini informacija nego u BiH.
 
''Ovdje bi morali biti upoznati sa inicijativama i pregovorima koji se vrše između VSTV-a, Suda i Tužiteljstva jer finalni proizvod tih inicijativa treba biti pravda'', kaže Feraget i dodaje kako se u tome ogleda i efikasnost i profesionalnost pravosuđa.
 
''Jedan od atributa efikasnog i profesionalnog pravosuđa treba da bude i transparentnost, kako u vršenju one temeljne djelatnosti, tako i transparentnost prema građanima'', kaže Feraget pojašnjavajući kako sakrivanje informacija utječe i na integritet pravosuđa.
 
Iz Misije OSCE-a su za BIRN BiH kazali kako su transparentnost i integritet osnovni preduslovi za očuvanje povjerenja javnosti u rad svih institucija, uključujući pravosuđe.
 
OSCE je u svom ranijem izvještaju pod naslovom ''Treći godišnji izvještaj o odgovoru pravosuđa na korupciju: sindrom nekažnjivosti” naglasio kako VSTV, Tužilaštvo BiH i Sud BiH pokazuju znakove nepoštivanja principa odgovornosti, nepristrasnosti i profesionalnosti, te istakao kako je potrebno omogućiti javnosti pristup informacijama o istragama, krivičnom gonjenju i presuđivanju predmeta, pogotovo onih koji su od posebnog značaja za javni interes.
 
''Odnos Tužilaštva BiH prema medijima i civilnom društvu pokazuje averziju prema nadzoru javnosti kada je riječ o radu na politički osjetljivim predmetima'', navodi se u izvještaju.
Kopirati
Drag cursor here to close